Vještačka inteligencija nije inteligentna u ljudskom smislu. U suštini se radi o algoritmima koji analiziraju velike količine postojećih podataka, u njima prepoznaju obrasce i prenose ih na nove situacije. Time vještačka inteligencija odražava prošlost – a s njom i postojeće nejednakosti i diskriminacije u našem društvu. Za radnike to nosi značajne rizike.
AAlgoritmi uče iz prošlih podataka – i time preuzimaju i njihove predrasude. To, na primjer, utiče na proces zapošljavanja: sistemi umjetne inteligencije se treniraju na ranijim odlukama i tako uče koje su prijave bile „uspješne“, a koje nisu. Pri tome procjena može dovesti do nejednakog tretmana već na osnovu imena, spola ili fotografije.
To samo po sebi nije ništa novo. Međutim, algoritamski sistemi na osnovu naizgled neutralnih informacija poput obrazovanja, jezičkih vještina ili radnog iskustva izvode zaključke o spolu, porijeklu ili društvenoj klasi. Kandidati se automatski isključuju, bez da čovjek uopće pregleda njihove prijave.
Diskriminacija često počinje već prije same prijave. Istraživanja organizacije Algorithm Watch pokazala su da se oglasi za posao na online platformama poput Facebooka ciljano prikazuju određenim grupama – ili se određenim grupama ne prikazuju. Na taj način se učvršćuju tradicionalni rodni stereotipi. Poslovi u dječjoj njezi češće se prikazuju ženama, dok se poslovi u transportu uglavnom prikazuju muškarcima.
I u svakodnevnom radnom okruženju upotreba umjetne inteligencije pojačava pritisak na zaposlene. Pod izgovorom efikasnosti i produktivnosti, procesi se dodatno zgušnjavaju i ubrzavaju. Za radnike to znači: više tempa, više kontrole i više stresa. Ali bez učešća u dobiti, niti veće plate niti više slobodnog vremena.
U velikim logističkim centrima, poput Amazona, to se već dovodi do krajnosti: algoritmi raspoređuju zadatke, izračunavaju prosječno potrebno vrijeme i stalno nadziru učinak. Uz pomoć umjetne inteligencije podaci se analiziraju u stvarnom vremenu. Oni koji ne ispune zadate ciljeve automatski se sankcionišu.
Upotreba umjetne inteligencije na radnom mjestu ne smije biti pravni vakuum. Odluke moraju moći biti osporene. Sindikat Unia se zato zalaže za transparentnost u korištenju umjetne inteligencije na radnom mjestu. Prava suodlučivanja vrijede i za digitalne tehnologije. Poslodavci snose punu odgovornost za upotrebu sistema umjetne inteligencije i moraju odgovarati za njihove pogrešne odluke. Ako se diskriminacija sumnja ili je čak dokazana, može se prijaviti organizaciji Algorithm Watch.
Reference:
„Autorica je stručna sekretarka u sindikatu Unia.
[JR1]Diese beiden allenfalls verlinken?