Savjeti

Žensko sam, rođena 1962. godine, i krajem jula ostaću bez posla. Saopšteno mi je da tokom naredne dvije godine mogu da dobijam naknadu za nezaposlene. Pošto zbog AHV reforme u AHV penziju mogu otići tek kada napunim 64 godine i 6 mjeseci, postojao bi period od nekoliko mjeseci kada ne bih dobijala ništa. Da li to mora tako?

NATASA JEVDENIC: Ne, ne mora. Da li ćete zaista imati tu rupu u prihodima zavisi od toga koliko dugo ste radili prije gubitka posla. Ukoliko je neko radio četiri godine prije dostizanja redovne starosti za AHV penziju, pravo na dnevnice osiguranja se može produžiti. Ako se u ljeto 2024. prijavite za naknadu za nezaposlene, okvirni rok za dostizanje referentne AHV starosti će trajati. Isto važi u slučaju da spadate u kategoriju postepenog pomjeranja referentne starosne granice u skladu sa AHV reformom. To koliko dnevnica Vam efektivno pripada zavisi od perioda uplaćivanja doprinosa. Ukoliko ste u posljednje dvije godine bili u radnom odnosu između 12 i 17 mjeseci, imate pravo na 380 dana, od 18 do 21 mjeseca imate pravo na 520 dana, a preko 22 mjeseca radi se o 640 dana. Dakle, to da li ćete imati rupu u prihodima zavisi od ove računice.

Imam 60 godina i iz ličnih razloga sam dao otkaz. Trenutno vagam koje su mi opcije i razmatram mogućnost ranog odlaska u penziju drugog stuba. Međutim, prijavio bih se i kao nezaposleno lice i potražio novi posao jer mi sama penzija mog penzionog osiguranja neće biti dovoljna. Jedan prijatelj mi je ukazao na to da u tom slučaju ne bih mogao da dobijem naknadu za nezaposlene. Da li je to tačno?

NATASA JEVDENIC: Ne, to više ne funkcioniše tako. Zakonske odredbe su se promijenile sa dolaskom AHV reforme 1. januara 2024. Od ove godine prevremeni odlazak u penziju drugog stuba ili AHV-a ne isključuje pravo na naknadu za nezaposlene. Osiguranje za nezaposlene u toj situaciji provjerava da li su ispunjeni preduslovi za dobijanje naknade. Iznos naknade drugog stuba i/ili AHV-a se u tom slučaju u potpunosti odbijaju od mjesečne naknade za nezaposlene. Ukoliko je naknada veća nego penzija, isplaćuje se naknada. Ukoliko je naknada manja od penzije, ne isplaćuje se. Penzija drugog stuba i prevremena isplata AHV-a se sabiraju. (Work, 30.5.24)

Po zanimanju sam stolar. U januaru sam dobio grip i doktor mi je prepisao nedelju dana strogog mirovanja. Kada sam na kraju mjeseca provjeravao obračun radnih sati, primjetio sam da sam 8,3 sati u minusu. Takođe sam vidio da mi je isplaćeno samo 80% plate. Kada sam se raspitao u kadrovskoj službi, objasnili su mi da imam osiguranje koje predviđa dnevnice zdravstvenog osiguranja, ali da se one u skladu sa GAV-om isplaćuju tek od drugog dana odsustva. Zbog toga mi sati prvog radnog dana nisu obračunati, a od drugog dana poslodavac treba da mi isplaćuje samo 80% zarade. Da li je to tačno? 

Marina Wyss: Da. U kolektivnom ugovoru za branšu stolarstva je navedeno da poslodavac radnicima na koje se odnosi GAV mora da obezbedi kolektivno osiguranje u slučaju da nisu sposobni za rad. Jedna dnevnica ide na teret radnika. Sa isplatom plate se nastavlja tek od drugog dana, tako je izričito navedeno u GAV-u. To znači da prvi dan ide na teret radnika. Ukoliko su radnici duži period bolesni, osiguranje isplaćuje dnevnice za otprilike dvije godine (720 dana). Bez konkretne odredbe u GAV-u poslodavac mora da isplaćuje platu u punom iznosu i to već od prvog dana, ali za mnogo manji vremenski period. (Work, 22.5.24)

Na ovo radno mjesto sam došla prije dvije godine. Zbog manjka radne snage u ovoj branši šefica mi je obećala gratifikaciju u iznosu od 5.000 franaka ako ne dam otkaz prije 31. decembra 2023, što je dogovoreno i pismenim putem. Međutim, krajem 2023. sam dobila samo 4.000 franaka, iako je radni odnos bio u toku. Kada sam se tim povodom obratila svom šefu, rekao mi je da gratifikacija zavisi od procjene poslodavca i da zbog loše situacije sa firmom nije moguće da mi se isplati dodatna mjesečna plata. Da li je to tačno?

Myriam Muff: Ne. Jeste tačno da gratifikacija u određenoj mjeri zavisi od volje poslodavca. Gratifikacija je posebna vrsta naknade koju poslodavci isplaćuju u posebnim prilikama, kao što su Božić ili kraj poslovne godine. Od plate se razlikuje po tome da se isplaćuje kao dodatak plati, kao i po tome da je poslodavac daje dobrovoljno. To je na primjer slučaj kada iznos gratifikacije zavisi od kvaliteta radnog učinka, razvoja posla ili od nekih drugih kriterijuma koje je slobodnom voljom odredio poslodavac. U Vašem slučaju Vam je za vjernost firmi dato obećanje da ćete dobiti unaprijed utvrđen i dogovoren iznos – i to nezavisno od razvoja posla. Iznos koji je unaprijed dogovoren i utvrđen se u skladu sa odredbama Saveznog suda ne može okarakterisati kao gratifikacija. Zbog toga Vam šefica nepobitno duguje tih 5.000 franaka. Dakle, riječ je o plati, a ne o gratifikaciji na osnovu njene procjene. (Work, 08.03.2024)

Već duži period sam na 50% bolovanja i zbog toga sam izgubio stalno radno mjesto. Prijavio sam se kod osiguranja za nezaposlene. Istovremeno je trajao postupak kod invalidskog osiguranja. Osiguranje za nezaposlene mi je isplaćivalo normalan iznos dok nije došla odluka invalidskog osiguranja. Stepen invaliditeta je 35%, invalidsku penziju nemam, a osiguranje za nezaposlene mi zbog stepena invaliditeta dodatno smanjuje isplate. Pa kako je to moguće?

Natasa Jevdenić: Nažalost tako je. Ukoliko bolesna osoba podnese zahtjev za isplatu od osiguranja za nezaposlene, a pritom je spremna i sposobna da radi 20% obima posla, osiguranje za nezaposlene ima obavezu isplate unaprijed. To znači da tokom procesa za invalidsko osiguranje osiguranje za nezaposlene mora da isplaćuje pun iznos, kao što je to i bilo u Vašem slučaju. Ukoliko se zatim tokom procesa retroaktivno ustanovi stepen invaliditeta, osigurana zarada se mora prilagoditi preostaloj radnoj sposobnosti. To se dešava nezavisno od toga da li ustanovljeni stepen invaliditeta omogućava pravo na penziju ili ne. Osiguranje za nezaposlene pokriva manjak koji je nastao uslijed dobijanja otkaza, ali ne i manjak koji je nastao zbog gubitka radne sposobnosti. Zbog toga Vam je na osnovu stepena invaliditeta od 35% radna sposobnost smanjena na 65%.

(Work, 04.04.204)

Nezaposlen sam i istovremeno čekam na odluku invalidskog osiguranja. Osiguranje za nezaposlene je kao preduslov postavilo da imam najmanje 20% radne sposobnosti. Neko vrijeme je to i bilo moguće. Nažalost, poslije nekoliko mjeseci moja bolest se vratila i posljednja tri mjeseca sam ponovo na 100% bolovanja. Osiguranje za nezaposlene mi je vršilo isplate još jedan mjesec, a poslije toga više ne. Smije li to?

Natasa Jevdenić: Da, smije. Kao što je u prethodnom odgovoru već napisano, radna sposobnost i spremnost da se radi najmanje 20% obima posla su preduslovi za isplatu punog iznosa osiguranja za nezaposlene tokom procesa za invalidsko osiguranje. Ukoliko je osiguranik zbog bolesti potpuno nesposoban za rad, na snagu stupaju odredbe Zakona o osiguranju za nezaposlene. Njima je predviđeno da osiguranje za nezaposlene isplaćuje pun iznos najkasnije do 30. kalendarskog dana od početka radne nesposobnosti uzrokovane bolešću. Nakon toga se isplate mogu vršiti tek kada se ponovo javi radna sposobnost od najmanje 20%. Zbog toga je ispravno što je osiguranje za nezaposlene svoje isplate ograničilo na mjesec dana. (Work, 4.4.24)

U mom ugovoru piše da je moje radno mjesto u gradu Cirihu. Živim u aglomeraciji Ciriha i dosad mi je bilo jasno da mi se put do posla ne uračunava u radno vrijeme. Međutim, moja šefica ima ogranak firme u Bernu. Kako je tamo trenutno manjak osoblja, sljedećeg mjeseca ću morati da radim u Bernu. Da li će mi se duže vrijeme putovanja na posao uračunavati u radno vrijeme?

Myriam Muff: Da. Put do posla se u principu ne smatra radnim vremenom, ali jedan od izuzetaka jeste Vaša situacija u kojoj morate da radite van Vašeg uobičajenog radnog mjesta, čime Vam se put do posla produžava. U Vašem slučaju to znači da će Vam se razlika između trajanja dosadašnjeg puta do posla i novog puta do posla u ogranak u Bernu tokom sljedećeg mjeseca uračunavati u radno vrijeme. Pored toga će šefica u skladu s Obligacionim pravom morati da Vam isplati dodatne troškove koji će nastati usljed te izmjene (npr. voznu kartu).  (Work, 8.3.24)

Rođena sam 1962. i sa 64 godine i 6 mjeseci imam referentnu starost za odlazak u penziju. Nakon reforme AHV 21 pripadam prelaznoj generaciji. Moja zaposlena ćerka je za Božić objavila da čeka dijete. Planira da nakon porodiljskog odsustva ponovo radi puno radno vrijeme. Rado bih se brinula o unučetu kada moja ćerka počne ponovo da radi. Raspitala sam se kod osiguranja da li bi trebalo da se penzionišem prije vremena. Objasnili su mi da imam pravo da primanje dijela penzije. U zavisnosti od trenutka, došlo bi i do nešto manjeg smanjenja. Da li bih mogla da primam dio penzije prije vremena, a da uz to nastavim da radim dio radnog vremena?

Marina Wyss:  Da, radi se o novoj mogućnosti koja je uvedena sa stupanjem na snagu novog AHV zakonodavstva. Sada zaista možete da primate i samo dio penzije. Osiguranje će Vam obračunati različite opcije. Više informacija možete pronaći u ovim snimcima: rebrand.ly/videos-ahv. (Work, 16.2.24)

Moja sestra je prošle sedmice imala razgovor za posao bibliotekarke. Tom prilikom joj je postavljeno pitanje da li želi djecu. Smije li nadređeni da postavlja takva pitanja

Gilles Sciboz: Ne. Firma mora prikladnim pitanjima za kandidata da procjeni da li je pogodan za otvoreno radno mjesto. To znači da su dozvoljena samo pitanja koja su u direktnoj vezi sa radnim mjestom za koje je raspisan konkurs. Pitanja koja prevazilaze ove okvire u suprotnosti su sa Obligacionim pravom, koje predviđa da poslodavac smije da obradi samo one podatke o kandidatu koji se tiču njegove pogodnosti za radni odnos. Pitanja o zdravlju kandidatkinje ili potencijalnoj trudnoći dozvoljena su samo ukoliko zadaci koje posao predviđa ne mogu da se uklope sa zdravstvenim problemima ili postojećom trudnoćom. Tako je na primjer moguće pitati kandidatkinju da li ima problema sa leđima ukoliko treba da nosi težak teret. Ili se nakon trudnoće raspitati o noćnom, opasnom ili napornom radu.

Pitanja o prethodnoj plati, bračnom statusu, prethodnom kažnjavanju (osim u slučaju kazni vezanih za krađu ako je u pitanju osoba koja treba da radi u finansijama, odnosno za drogu, ako osoba treba da radi u bolnici sa opijatima), zdravstvenim problemima, seksualnoj orijentaciji ili religiji su zabranjena.

To da li Vaša sestra želi djecu nema nikakve veze sa zadacima bibliotekarke. Zbog toga je pitanje nedopustivo. U ovom slučaju Vaša sestra može da iskoristi tzv. «pravo na laž u samoodbrani» i odgovori sa ne. (Work, 5.2.24)

AHV-AVS: Kada odlazim u penziju?

Ove godine punim 64 godine (1960. godište). Prošle godine mi je kadrovsko saopštilo da 2024. idem u penziju. Kada sam na pauzi radosno objavila da ove godine odlazim u penziju, kolege su mi rekle da to nije moguće. Jedna koleginica, koja nije mnogo mlađa od mene, rekla mi je da su njoj dali informaciju da tek sa 65 može da se penzioniše. Mogu li ja otići u penziju 2024?

Marina Wyss: Da, Vi pripadate posljednjoj generaciji žena koje sa navršene 64 godine dostižu starost za penziju. 25. septembra 2022. izglasana je Reforma AHV 21. Unia se borila protiv tog prijedloga jer je njime podignuta starosna granica za penziju za žene. Reforma je stupila na snagu 1. januara 2024. godine. Sada više ne govorimo o redovnoj starosti za odlazak u penziju, već o referentnoj starosti koja je i za muškarce i za žene pomjerena na 65 godina. Za prelaznu generaciju se referentna starost žena pomjera korak po korak, za po tri mjeseca godišnje. Više informacija, kao i savjetovanje u skladu sa Vašom situacijom možete dobiti od osiguranja. (Work, 16.2.24,prilagođeno )

Već nekoliko mjeseci primam naknadu za nezaposlene. Danas sam od osiguranja dobila obavještenje da moram vratiti preko 1.000 franaka. Prilikom obračuna moje osigurane zarade potkrala im se greška. Osiguranje za nezaposlene sada insistira na vraćanju novca. Međutim, to nije u redu, pa ne mogu ja tu ništa, oni su ti koji nisu radili kako treba. Moram li svejedno vratiti novac?

Natasa Jevdenić: Da, nažalost. Osiguranje za nezaposlene je u obavezi da ispravi grešku kada je nađe. Tačno je da Vi niste imali nikakvog udijela u tome, radi se o čistoj računskoj greški. Obračunata Vam je prevelika zarada, pa ste zbog toga dobili previše novca. Taj novac se naziva «nezakonski primljenim naknadama», što nema nikakve veze sa tim ko je grešku napravio, već samo i jedino sa tim sa dodijeljena naknada nije u skladu sa zakonskim propisima. Zbog toga je vraćanje novca formalnopravno ispravno rješenje. Osiguranje je u obavezi da uruči zahtjev za povrat novca, a Vi ste dužni da taj novac vratite.

Invalidsko osiguranje je mom mužu priznalo djelimičnu penziju. Ona nam nije dovoljna da prehranimo našu četvoročlanu porodicu. Od rođenja prvog djeteta o oba djeteta (1, odnosno 3 godine) se brinem ja. Trenutno tražim posao, zasad bezuspješno. Pošto imamo premalo novca, javila sam se i u socijalnoj službi u našoj opštini. Socijalna radnica mi je savjetovala da se prijavim na biro (RAV) kako bih mogla da dobijam naknadu za nezaposlene dokle god tražim posao. Imam li pravo na naknadu za nezaposlene iako ne radim još od 2020. godine?

Marina Wyss: Da, sve dok ispunjavate sve preduslove, a posebno period u kom imate pravo na dodatak. Prijavom na biro otvarate tzv. vremenski rok tokom kog su u određenom periodu uplaćivani doprinosi. Po pravilu morate imati 12 mjeseci rada tokom posljednje dvije godine kako biste ostvarili pravo na naknadu za nezaposlene. Zakon za osiguranike koji su se posvetili odgajanju djece mlađe od deset godina previđa izuzetak: vremenski rok tokom kog su uplaćivani doprinosi odnosi se na prethodne četiri, a ne dvije godine. Rođenjem svakog sljedećeg djeteta rok se produžava. U Vašem slučaju važno je i to što je Vaš muž postao invalid. Zakon za te slučajeve predviđa i potpuno oslobađanje od vremenskog roka.(Work, 15.12.2023)

Tokom posljednje tri godine starala sam se o naše dvoje djece. Kada je moj muž dobio vrlo malo invalidsku penziju, prijavila sam se na biro. Srećom, odmah sam dobila posao sa djelimičnim radnim vremenom zbog manjka stručnog kadra. Činjenica je da sada imam neredovno radno vrijeme, ali moj muž sada ostaje kod kuće i preuzima brigu o djeci. Jedna komšinica mi je rekla da roditelji u ovakvim slučajevima mogu dobiti pomoć države. Da li je to tačno?

Marina Wyss: Da, možete da podnesete i više zahtjeva socijalnim osiguranjima. Vaš muž prima invalidsku penziju, zbog čega bi trebalo da od invalidskog osiguranja prima dodatne penzije za oba djeteta. Kako ste i Vi sada ponovo počeli da radite, preko svojih poslodavaca imate pravo na porodične dodatke. Pošto su djeca još uvijek mala, riječ je o najmanje 200 franaka dodatka po djetetu. Možete se prijaviti kod osiguranja u kantonu u kom živite. Važno je reći i da se iznos i vrste porodičnih dodataka razlikuju od kantona do kantona, zbog čega ćete možda imati pravo na veće dodatke. (Work, 15.12.2023)