Savjeti

Nedavno sam se uredno penzionisao i nažalost morao da primjetim da su moja AHV penzija i penzija iz penzionog fonda jedva dovoljne za život: Nikada nisam imao veliku platu i uvijek sam radio samo pola radnog vremena. Budući da me zdravlje još dobro služi, uz penziju bih želio potražiti i posao. Mogu li to iskoristiti za dopunu svoje buduće AHV penzije?

Myriam Muff: Da. Ako nakon redovnog odlaska u penziju nastavite raditi i imate prihod na koji se obračunavaju AHV doprinosi, možete jedanput zatražiti ponovni obračun starosne penzije. Na taj način možete ostvariti povećanje svoje penzije. Međutim, uzima se u obzir samo ostvareni dohodak koji podliježe doprinosima između mjeseca koji slijedi nakon normalne starosti za odlazak u penziju i mjeseca u kom punite 70 godina (ili do pet godina nakon dostizanja odgovarajuće starosti za odlazak u penziju za žene rođene prije 31. decembra 1963, čija se starost za odlazak u penziju postepeno povećava sa 64 na 65 godina u sklopu reforme AHV 21). Važna je i važeća neoporeziva naknada od 1.400 franaka mjesečno (16.800 franaka godišnje): Zarađeni prihod do tog iznosa ne podliježe AHV doprinosima. Međutim, od 1. januara 2024. osobe na koje se ovo odnosi mogu birati hoće li koristiti ovu naknadu ili ne. Za Vas to znači: Ako to ne učinite, plaćaćete više AHV doprinosa, što će kasnije pozitivno uticati na vašu AHV penziju. Važno je znati: Zahtjev za novi obračun penzije utiče samo na buduće isplate penzije i nije moguć retroaktivno.

Šta tačno moram da preduzmem da bi mi ponovo obračunali penziju?

Myriam Muff: Za ponovni obračun potrebno je ispuniti zahtjev 318.383 "Zahtjev za ponovni obračun starosne penzije prema godinama života" koji možete pronaći ovdje. Ovaj obrazac morate predati osiguranju za izjednačavanje i njegovim podružnicama ili putem stranice ahv-iv.ch. Možete sami izabrati trenutak za novi obračun. S obzirom na to da se ponovni obračun može tražiti samo jednom, trebalo bi da razmislite koliko dugo želite nastaviti sa radom nakon odlaska u penziju. Budući da ponovni obračun utiče samo na buduće isplate penzije i da se uzima u obzir samo period od najviše 5 godina nakon vašeg redovnog odlaska u penziju, ne bi trebalo da čekate da podnesete zahtjev za ponovni obračun. Naravno, možete ranije prestati s radom i tada predati zahtjev. Uračunajte određeno vrijeme obrade i podnesite zahtjev tri do četiri mjeseca prije željenog datuma novog obračunavanja.

(Work, 6.12.24

U našoj firmi trenutno moramo unijeti zahtjeve za godišnji odmor za 2025. godinu. Budući da imam djecu u školskom uzrastu, bitno mi je da mogu otići na odmor tokom školskih praznika. Može li mi poslodavac to zabraniti?

Rahel Beyeler: Ako sve strane ne nađu rješenje, poslodavac određuje datum godišnjeg odmora. Pritom mora uzeti u obzir želje zaposlenih u mjeri u kojoj se to poklapa s interesima firme. Kad god je to moguće, odmore treba rasporediti u vrijeme koje odgovara zaposlenima – u vašem slučaju, tokom raspusta koje imaju djeca. Takođe je potrebno uzeti u obzir lične potrebe drugih zaposlenih, kao što su želja za korišćenjem godišnjeg odmora nakon porodiljskog ili očinskog odsustva, učestvovanje na takmičenjima ili bavljenje hobijem vezanim za godišnja doba. Potrebno je izvagati svačiji interes, pri čemu u slučaju sumnje prednost ima interes poslodavca. Ako poslodavac ignoriše Vaš zahtjev za godišnjim odmorom, a da to ne opravdava interesom preduzeća, prekoračuje svoje pravo na određivanje termina godišnjeg odmora. Iako biste u ovom slučaju nakon neuspješne opomene mogli otići na odmor na svoju ruku, savjetujem Vam da budete oprezni. Ako Vas naknadno otpuste, u najboljem slučaju ćete dobiti obeštećenje, ali ćete ostati bez posla.

(Work, 23.1.25)

U našoj firmi je oduvijek bilo mnogo posla, i moja šefica mi je tokom godina prebacivala veliki dio. Nikad se nisam žalila, stajala sam na raspolaganju i vikendima, a tokom posljednje godine jedva da sam i mogla da uzmem odmor. A onda mi je sve to postalo previše i razboljela sam se – moja doktorica kaže da je riječ o tipičnom sindromu sagorijevanja (burnout-u). Posljednjih šest mjeseci sam na bolovanju i primam dnevnice osiguranja za slučaj bolesti. Sada mi je šefica uručila otkaz. Da li je to uopšte dozvoljeno tokom moje bolesti?

Rahel Beyeler:Da, to u principu jeste moguće. Zakon predviđa rokove u kojima to nije dozvoljeno, tzv. rokove za ozdravljenje. U tom periodu niko ne smije da Vas otpusti. U zavisnosti od trajanja radnog odnosa ovi rokovi mogu trajati od jednog do šest mjeseci. Mogu biti i duži, ukoliko je to propisano kolektivnim ugovorom (GAV-om): U najboljem slučaju ste zaštićeni od otkaza dokle god primate dnevnice osiguranja za slučaj bolesti ili nesreće. Međutim, ako su ti rokovi istekli, Vaša šefica smije da okonča radni odnos zbog bolesti koja utiče na radnu sposobnost.

Da li to važi i za mene, ja sam se razboljela upravo zbog previše rada?

Rahel Beyeler: U Vašem slučaju otkaz vjerovatno nije regularan. Ukoliko Vam šefica konstantno daje previše posla, a ne omogućava Vam vrijeme za odmor, ona krši obavezu brige o zaposlenima u skladu sa Čl. 328 obligacionog prava. Ako Vam uruči otkaz zbog bolesti koju je najvećim dijelom prouzrokovala ona, riječ je o kršenju prava po Čl. 336 obligacionog prava. Zbog toga od šefice možete da tražite odštetu u vrijednosti do šest mjesečnih plata. Međutim, sam otkaz jeste važeči. Ako sada pred sudom budete tražili odštetu, moraćete da donesete dokaze da je došlo do zloupotrebe. To znači da morate da dokažete da ste se ozbiljno razboljeli zbog prevelikog opterećenja poslom, a da je Vaša šefica znala da se nalazite pod velikim pritiskom. Zbog toga je važno na vrijeme obavijestiti poslodavce o preopterećenosti. Naposlijetku morate pred sudom dokazati i da ste otkaz dobili zbog bolesti, a ne iz nekog drugog razloga. Dakle, u praksi nije tako jednostavno dokazati primjer zloupotrebe zakona u slučaju dobijanja otkaza.

(Work, 7.11.24)

Imam novi posao u maloj firmi u centru grada. Tamo postoji prostorija za pauze, kao i malo unutrašnje dvorište. U tom dvorištu je pušenje zabranjeno. Ne razumijem uopšte zašto ne smijem da pušim na svježem vazduhu u dvorišu, nego umjesto toga moram da izlazim na trotoar – preduzeće ne posjeduje nikakav drugi otvoreni prostor i nalazi se u velikoj, glasnoj ulici. Da li moja šefica zaista smije da zabrani pušenje u unutrašnjem dvorištu.

Myriam Muff: Da. Obligaciono pravo predviđa pravo na odlučivanje poslodavca. U okviru tog prava poslodavac može da uvodi posebna pravila i kada je riječ o izvođenju posla, i kada je riječ o ponašanju u firmi. Odluka o zabrani pušenja na prostoru koji zauzima firma, te samim tim i u unutrašnjem dvorištu, legitimna je odluka. S obzirom na to da pored tog unutrašnjeg dvorišta postoji još samo jedan zatvoren prostor za pauze, ali ne i odvojen prostor napolju u kom bi mogli da budu nepušači, odluka je sasvim opravdana, jer bi u suprotnom pušači na otvorenom smetali nepušačima, te bi ovi bili gotovo diskriminisani.

(Work, 19.9.24)

Nakon što sam dobio otkaz od nekadašnjeg poslodavca prijavio sam se na biro kako bih pronašao novi posao, a kod osiguranja za nezaposlene sam podnio zahtjev za naknadu u slučaju nezaposlenosti. Kako sam poslije dva mjeseca pronašao novi posao, odjavio sam se sa biroa. Mjesec dana kasnije dobio sam naredbu od osiguranja za nezaposlene u kojoj piše da mi se obustavlja isplata naknade jer sam sam odgovoran za sopstvenu nezaposlenost. Zbog odjave nisu mogli da odvoje taj novac od ostatka, te su morali da mi ga isplate, i posljedica toga je da ja moram da vratim dio novca od naknade za nezaposlene. Smiju li oni to?

Francesco Salerno: Da, osiguranje za nezaposlene smije da retroaktivno uvede obustavu tako što će tražiti da im vratite dotad uplaćene naknade. Ovo je slučaj kada proces razjašnjavanja sopstvene krivice za nezaposlenost nije završen prije prijave, a obustava isplate nije moguća zbog drugih tekućih uplata. Važno je da osiguranje ovu naredbu izda u roku od šest mjeseci. Rok počinje prvog dana nakon okončanja radnog odnosa. Ukoliko se ne slažete sa naredbom, potrebno je da u roku od 30 dana od primanja iste uložite prigovor, čak i ako ste odjavljeni.

2019. sam pronašao posao na određeno vrijeme u Bernu i preselio se iz Irske u Švajcarsku. Dobio sam B dozvolu za EU/EFTA, koja je istekla 2024. godine, ali je potom i produžena. U međuvremenu sam pronašao radno mjesto na neodređeno i želim da ostanem u Švajcarskoj jer sam ovdje upoznao i svoju životnu saputnicu. Jedna koleginica iz Italije mi je rekla da je nakon 5 godina boravka dobila C dozvolu, dakle boravišnu dozvolu. Jesam li i ja imao pravo na C dozvolu nakon 5 godina provedenih ovdje?

Marina Wyss: Ne, nemate pravo. Vi ste državljanin Irske. S obzirom na to da je Irska zemlja članica EU/EFTA, Vaš status definiše sporazum o slobodnom kretanju koji je Švajcarska sklopila sa EU. U slučaju ugovora o radu koji traju najmanje 365 dana u principu se izdaje B dozvola. Švajcarske institucije Vam mogu izdati C dozvolu nakon 10 godina legalnog boravka u državi, ukoliko ste u posljednjih 5 godina neprekidno imali B dozvolu. Kako zakon ističe riječ “moći”, procjenu u ovom slučaju donose institucije, pri čemu se posebno provjerava koliko je osoba integrisana u društvo. U slučaju Vaše prijateljice iz Italije je polazište drugačije: Švajcarska je s Italijom sklopila dodatni sporazum, Sporazum o boravištu. Ukoliko su uspunjeni preduslovi koje on predviđa, italijanski državljani već nakon 5 godina mogu dobiti C dozvolu (kao i švajcarski državljani u Italiji).

Iz poslovnih razloga sam se 2023. iz Srbije doselila u Švajcarsku. Pronašla sam posao u jednom međunarodnom koncernu, a ugovor mi je bio ograničen na godinu dana. Međutim, u međuvremenu sam zbog dobrog poznavanja engleskog jezika našla novi posao na kom imam ugovor na neodređeno. Međutim, služba za migracije će mi B dozvolu produžiti samo za godinu dana. Zar nemam pravo na duže trajanje prebivališne dozvole, ili čak na boravišnu?

Marina Wyss:Ne, na Vas se kao građanku Srbije ne odnosi Sporazum o slobodnom kretanju sklopljen između Švajcarske i EU, a prebivališna dozvola se u principu ne izdaje na 5 godina. Osobe poput Vas, koje ne dolaze iz EU/EFTA zemalja, nazivaju se stanovnicima trećih zemalja. One dozvolu za rad u Švajcarskoj dobijaju pod jako strogim uslovima, pri čemu je Vaš poslodavac morao da podnese zahtjev za to u službi za migracije. Uz to je broj ovih radnih mjesta ograničen. Zakon kaže da se u slučaju produžavanja prebivališne dozvole u obzir uzima i to koliko je osoba integrisana. Ukoliko govorite samo engleski, ali ne i njemački, to bi mogao biti razlog za ograničavanje trajanja dozvole. Da biste dobili boravišnu dozvolu morate živjeti u Švajcarskoj 10 godina.

(Work, 10.10.24)

 Imam obavezu plaćanja poreza od prihoda i poslodavac mi je svakog mjeseca od plate odbijao izvjesnu sumu u tu svrhu. Međutim, on taj iznos nije proslijeđivao kantonalnoj poreskoj administraciji. Sada oni traže da im ja vratim taj novac. Imaju li pravo na to?

Federica Colella: Ne. Za uplatu poreza na prihod je odgovoran poslodavac. To je regulisano Zakonom o usklađivanju direktnih poreza kantona i opština (StHG) i Zakonom o direktnom saveznom porezu (DBG). Za proslijeđivanje poreza na prihod nadležnoj instituciji poslodavac ima i proviziju.

Samo ako poslodavac nije uplaćivao dovoljno, ili pak nimalo novca, a nadležna institucija nije u mogućnosti da naknadno potražuje taj porez od dužnika, može doći do toga da poreski obveznik mora da nadoknadi porez na prihod. Pored toga treba imati na umu da je poslodavac kriv za utaju poreza ukoliko je novac od poreza na prihod zaposlenog zadržao, umjesto da ga proslijedi poreskoj upravi.

(Work, 18.7.24)

Radio sam za jednog poljoprivrednika. Ubrzo nakon početka rada sam doživio tešku nesreću na traktoru. Morao sam da ostanem u bolnici danima i dugo nisam bio sposoban za rad. Takođe sam nažalost saznao da me je taj poljoprivrednik zaposlio bez prijave. To konkretno znači da nisam bio prijavljen ni na jedno osiguranje. Imam li uprkos tome pravo na naknadu na osnovu Zakona o osiguranju u slučaju nesreće (UVG)?

Federica Colella:Da. Svaka osoba koja radi u Švajcarskoj ima kod svog poslodavca obavezno osiguranje u slučaju nesreće. Ukoliko osoba radi najmanje osam sati sedmično, osigurana je i u slučaju nesreće koja se ne dogodi na radnom mjestu. Osiguranje na osnovu UVG-a posebno pokriva troškove medicinskog zbrinjavanja bez učešća pacijenta, kao i dio zarade koja je izostala zbog štete po zdravlje uzrokovane nesrećom. Neki zaposleni, na primjer u građevinskoj industriji, po zakonu su “automatski“ osigurani u osiguravajućoj kući Suva. U ovakvim slučajevima poslodavac svakog novog radnika mora da prijavi kod Suve. Čak i ako on to ne učini, radnik koji je doživio nesreću ima pravo da podnese zahjtev za naknadu troškova od strane Suve. U slučaju radnika za koje zakon ne predviđa “automatsko“ Suvino osiguranje, poslodavac je u obavezi da zaključi ugovor sa nekom drugom osiguravajućom kućom. Ukoliko to ne učini, ili ukoliko ne plaća premije, takozvano zamjensko UVG osiguranje isplaćuje zakonom predviđene naknade. Poljoprivrednici ne spadaju u “automatski” osigurane, tako da nesreću možete prijaviti zamjenskom osiguranju putem onlajn formulara. Na taj način možete dobiti i zakonom predviđene naknade.

Naravno, sve ovo ne znači da rad na crno sa sobom ne nosi rizike. Naprotiv, u zavisnosti od konkretnog slučaja može imati i ozbiljne posljedice, i po poslodavca, i po zaposlenog.

(Work, 18.7.24)

Prije nekoliko mjeseci sam imao nesreću. Trenutno primam dnevnice osiguranja u slučaju nesreće i nadam se da će moje povrede u potpunosti zacijeliti i da ću moći ponovo da se bavim svojim poslom. Ali šta ako se to ne dogodi? Da li ću onda dobijati penziju od osiguranja u slučaju nesreće, i ako da, od kada?

Myriam Muff: 

Da, u tom slučaju biste imali pravo na penziju. Da biste mogli da je dobijete potreban je oporavak nedovoljan za obavljanje radne djelatnosti. Osoba bez sposobnosti za rad je ona koja uprkos liječenju i pokušaju inkluzije, na primjer nakon nesreće na radu, i dalje nije u stanju da obavlja svoj posao. Da li ćete penziju dobiti i koliko će ona iznosti zavisi od tzv. stepena invaliditeta. Pritom je važno znati da se invaliditet definiše iz ekonomske, a ne medicinske perspektive. Analizira se kolike prihode biste mogli da ostvarite na tržištu rada, dakle na nekom teoretskom radnom mjestu, nevezano za to da li takvo mjesto postoji ili ne. Rezultat te analize su tzv. invalidna primanja. Primanja koja ste mogli da ostvarite bez štete po zdravlje koju ste imali nazivaju se “validna primanja”. Stepen invaliditeta se računa na osnovu procentualnog odnosa invalidnih i validnih primanja. Dok invalidsko osiguranje penziju odobrava tek kada je stepen invaliditeta veći od 40%, osiguranje u slučaju nesreće penziju isplaćuje već od 10%. Penzija se računa na osnovu 80% osigurane zarade, dakle plate koju ste dobijali tokom godine koja je prethodila nesreći. Nakon toga se u skladu sa stepenom invaliditeta obračunava visina penzije.

(Work, 11.7.24)

Imam 60 godina i iz ličnih razloga sam dao otkaz. Trenutno vagam koje su mi opcije i razmatram mogućnost ranog odlaska u penziju drugog stuba. Međutim, prijavio bih se i kao nezaposleno lice i potražio novi posao jer mi sama penzija mog penzionog osiguranja neće biti dovoljna. Jedan prijatelj mi je ukazao na to da u tom slučaju ne bih mogao da dobijem naknadu za nezaposlene. Da li je to tačno?

NATASA JEVDENIC: Ne, to više ne funkcioniše tako. Zakonske odredbe su se promijenile sa dolaskom AHV reforme 1. januara 2024. Od ove godine prevremeni odlazak u penziju drugog stuba ili AHV-a ne isključuje pravo na naknadu za nezaposlene. Osiguranje za nezaposlene u toj situaciji provjerava da li su ispunjeni preduslovi za dobijanje naknade. Iznos naknade drugog stuba i/ili AHV-a se u tom slučaju u potpunosti odbijaju od mjesečne naknade za nezaposlene. Ukoliko je naknada veća nego penzija, isplaćuje se naknada. Ukoliko je naknada manja od penzije, ne isplaćuje se. Penzija drugog stuba i prevremena isplata AHV-a se sabiraju. (Work, 30.5.24)

Po zanimanju sam stolar. U januaru sam dobio grip i doktor mi je prepisao nedelju dana strogog mirovanja. Kada sam na kraju mjeseca provjeravao obračun radnih sati, primjetio sam da sam 8,3 sati u minusu. Takođe sam vidio da mi je isplaćeno samo 80% plate. Kada sam se raspitao u kadrovskoj službi, objasnili su mi da imam osiguranje koje predviđa dnevnice zdravstvenog osiguranja, ali da se one u skladu sa GAV-om isplaćuju tek od drugog dana odsustva. Zbog toga mi sati prvog radnog dana nisu obračunati, a od drugog dana poslodavac treba da mi isplaćuje samo 80% zarade. Da li je to tačno? 

Marina Wyss: Da. U kolektivnom ugovoru za branšu stolarstva je navedeno da poslodavac radnicima na koje se odnosi GAV mora da obezbedi kolektivno osiguranje u slučaju da nisu sposobni za rad. Jedna dnevnica ide na teret radnika. Sa isplatom plate se nastavlja tek od drugog dana, tako je izričito navedeno u GAV-u. To znači da prvi dan ide na teret radnika. Ukoliko su radnici duži period bolesni, osiguranje isplaćuje dnevnice za otprilike dvije godine (720 dana). Bez konkretne odredbe u GAV-u poslodavac mora da isplaćuje platu u punom iznosu i to već od prvog dana, ali za mnogo manji vremenski period. (Work, 22.5.24)

Na ovo radno mjesto sam došla prije dvije godine. Zbog manjka radne snage u ovoj branši šefica mi je obećala gratifikaciju u iznosu od 5.000 franaka ako ne dam otkaz prije 31. decembra 2023, što je dogovoreno i pismenim putem. Međutim, krajem 2023. sam dobila samo 4.000 franaka, iako je radni odnos bio u toku. Kada sam se tim povodom obratila svom šefu, rekao mi je da gratifikacija zavisi od procjene poslodavca i da zbog loše situacije sa firmom nije moguće da mi se isplati dodatna mjesečna plata. Da li je to tačno?

Myriam Muff: Ne. Jeste tačno da gratifikacija u određenoj mjeri zavisi od volje poslodavca. Gratifikacija je posebna vrsta naknade koju poslodavci isplaćuju u posebnim prilikama, kao što su Božić ili kraj poslovne godine. Od plate se razlikuje po tome da se isplaćuje kao dodatak plati, kao i po tome da je poslodavac daje dobrovoljno. To je na primjer slučaj kada iznos gratifikacije zavisi od kvaliteta radnog učinka, razvoja posla ili od nekih drugih kriterijuma koje je slobodnom voljom odredio poslodavac. U Vašem slučaju Vam je za vjernost firmi dato obećanje da ćete dobiti unaprijed utvrđen i dogovoren iznos – i to nezavisno od razvoja posla. Iznos koji je unaprijed dogovoren i utvrđen se u skladu sa odredbama Saveznog suda ne može okarakterisati kao gratifikacija. Zbog toga Vam šefica nepobitno duguje tih 5.000 franaka. Dakle, riječ je o plati, a ne o gratifikaciji na osnovu njene procjene. (Work, 08.03.2024)

Već duži period sam na 50% bolovanja i zbog toga sam izgubio stalno radno mjesto. Prijavio sam se kod osiguranja za nezaposlene. Istovremeno je trajao postupak kod invalidskog osiguranja. Osiguranje za nezaposlene mi je isplaćivalo normalan iznos dok nije došla odluka invalidskog osiguranja. Stepen invaliditeta je 35%, invalidsku penziju nemam, a osiguranje za nezaposlene mi zbog stepena invaliditeta dodatno smanjuje isplate. Pa kako je to moguće?

Natasa Jevdenić: Nažalost tako je. Ukoliko bolesna osoba podnese zahtjev za isplatu od osiguranja za nezaposlene, a pritom je spremna i sposobna da radi 20% obima posla, osiguranje za nezaposlene ima obavezu isplate unaprijed. To znači da tokom procesa za invalidsko osiguranje osiguranje za nezaposlene mora da isplaćuje pun iznos, kao što je to i bilo u Vašem slučaju. Ukoliko se zatim tokom procesa retroaktivno ustanovi stepen invaliditeta, osigurana zarada se mora prilagoditi preostaloj radnoj sposobnosti. To se dešava nezavisno od toga da li ustanovljeni stepen invaliditeta omogućava pravo na penziju ili ne. Osiguranje za nezaposlene pokriva manjak koji je nastao uslijed dobijanja otkaza, ali ne i manjak koji je nastao zbog gubitka radne sposobnosti. Zbog toga Vam je na osnovu stepena invaliditeta od 35% radna sposobnost smanjena na 65%.

(Work, 04.04.204)

Nezaposlen sam i istovremeno čekam na odluku invalidskog osiguranja. Osiguranje za nezaposlene je kao preduslov postavilo da imam najmanje 20% radne sposobnosti. Neko vrijeme je to i bilo moguće. Nažalost, poslije nekoliko mjeseci moja bolest se vratila i posljednja tri mjeseca sam ponovo na 100% bolovanja. Osiguranje za nezaposlene mi je vršilo isplate još jedan mjesec, a poslije toga više ne. Smije li to?

Natasa Jevdenić: Da, smije. Kao što je u prethodnom odgovoru već napisano, radna sposobnost i spremnost da se radi najmanje 20% obima posla su preduslovi za isplatu punog iznosa osiguranja za nezaposlene tokom procesa za invalidsko osiguranje. Ukoliko je osiguranik zbog bolesti potpuno nesposoban za rad, na snagu stupaju odredbe Zakona o osiguranju za nezaposlene. Njima je predviđeno da osiguranje za nezaposlene isplaćuje pun iznos najkasnije do 30. kalendarskog dana od početka radne nesposobnosti uzrokovane bolešću. Nakon toga se isplate mogu vršiti tek kada se ponovo javi radna sposobnost od najmanje 20%. Zbog toga je ispravno što je osiguranje za nezaposlene svoje isplate ograničilo na mjesec dana. (Work, 4.4.24)

U mom ugovoru piše da je moje radno mjesto u gradu Cirihu. Živim u aglomeraciji Ciriha i dosad mi je bilo jasno da mi se put do posla ne uračunava u radno vrijeme. Međutim, moja šefica ima ogranak firme u Bernu. Kako je tamo trenutno manjak osoblja, sljedećeg mjeseca ću morati da radim u Bernu. Da li će mi se duže vrijeme putovanja na posao uračunavati u radno vrijeme?

Myriam Muff: Da. Put do posla se u principu ne smatra radnim vremenom, ali jedan od izuzetaka jeste Vaša situacija u kojoj morate da radite van Vašeg uobičajenog radnog mjesta, čime Vam se put do posla produžava. U Vašem slučaju to znači da će Vam se razlika između trajanja dosadašnjeg puta do posla i novog puta do posla u ogranak u Bernu tokom sljedećeg mjeseca uračunavati u radno vrijeme. Pored toga će šefica u skladu s Obligacionim pravom morati da Vam isplati dodatne troškove koji će nastati usljed te izmjene (npr. voznu kartu).  (Work, 8.3.24)