Savjeti

U problematičnoj sam finansijskoj situaciji. Zbog toga sam pitao poslodavca da li mi može isplatiti mojih pet sedmica odmora. Pošto u firmi svakako ima mnogo posla, na taj način bih pomogao i firmi. Međutim, moj šef je to odbio i rekao da mu zakon zabranjuje da mi isplati odmor. Da li je to zaista tako?

Myriam Muff: Da, Vaš šef je u pravu. Član 329d, paragraf 2 Obligacionog prava kaže da se odmor tokom trajanja radnog odnosa ne smije zamijeniti novcem ili drugim pogodnostima. Odmor služi za opuštanje i očuvanje zdravlja radnika. Isplata je dozvoljena samo u slučaju da je nemoguće uzeti dane odmora. Tako na primjer zabrana isplate odmora ne važi u slučaju prestanka radnog odnosa. Isto tako, zabrana ne važi u slučaju da šef zaposlenom iznenada da otkaz, a zaposleni tokom otkaznog roka mora da traži novi posao, ili nije u mogućnosti da planira svoj odmor u tom trenutku. Međutim, Vaš poslodavac Vam, smije isplatiti novac unaprijed. Ukoliko on to ne želi, Vi svejedno imate pravo na tu isplatu ukoliko se ne nalazite samo u problematičnoj, već i u veoma teškoj finansijskoj situaciji.

(Work, 20.5.25)

Prijavio sam se na 50% osiguranja za nezaposlene. Već mjesec dana dvaput sedmično dostavljam novine, što iznosi 20% obima rada. Moram li ovu djelatnost prijaviti osiguranju?Prijavio sam se na 50% osiguranja za nezaposlene. Već mjesec dana dvaput sedmično dostavljam novine, što iznosi 20% obima rada. Moram li ovu djelatnost prijaviti osiguranju?

Francesco Salerno: Da, važno je da dok primate naknadu za nezaposlene prijavite svaku zaradu, čak i ako ste prijavljeni samo na 50% osiguranja. Nakon toga osiguranje ima obavezu da provjeri kako će i da li će uopšte uzeti u obzir tu zaradu.

(Work, 2.6.25)

Nakon što sam izgubio posao u februaru 2023. godine, prijavio sam se na biro za nezaposlene. Od 1. marta 2023. do 31. januara 2024. neprekidno sam primao naknadu za nezaposlene. Prošle nedelje sam dobio pismo od osiguranja za nezaposlene, u kom piše da na osnovu obavještenja Državnog sekretarijata za privredu (Seco) proveravaju moj dosije u skladu sa Saveznim zakonom protiv rada na crno (BGSA). Postoji sumnja da sam u 2023. godini imao prihod koji nisam prijavio i da bi moglo doći do vraćanja isplaćenih naknada za nezaposlenost. Kakve posljedice mogu da očekujem?

Francesco Salerno: Sve zavisi od toga da li ste zaista ostvarili neki prihod, a niste ga prijavili službi za nezaposlene. SECO je naložio osiguranjima za nezaposlene da provere dosijee u slučajevima kada je kod kompenzacione kase prijavljen prihod, dok je istovremeno isplaćivana naknada za nezaposlenost. U ovom slučaju se ne radi o „radu na crno“ u pravom smislu te riječi. U formularu „Podaci osiguranika“, koji ste dobijali na kraju svakog mjeseca i morali istinito popuniti i predati osiguranju za nezaposlene, prvo pitanje je bilo da li ste radili kod jednog ili više poslodavaca. Ako ste, dakle, u 2023. godini zaista ostvarili neki prihod i niste ga prijavili, služba za nezaposlene će morati od Vas da traži povraćaj preplaćene naknade za nezaposlenost. U zavisnosti od visine prihoda koji ste ostvarili, a niste prijavili, takođe rizikujete i krivičnu prijavu od strane osiguranja za nezaposlene. Ako niste švajcarski državljanin, dodatno postoji opasnost da, u slučaju osuđujuće presude, budete protjerani iz zemlje na određeni period. Zbog svega toga ne isplati se da tokom primanja naknade za nezaposlenost ne navodite prihode.

(Work, 2.6.25)

Od 1. juna 2023. moja radna sposobnost zbog bolesti iznosi samo 50%. To je dovelo do toga da sam izgubio radno mjesto i morao da se prijavim i za invalidsko, i za osiguranje za nezaposlene. Kako je moja radna sposobnost bila 50%, zbog obaveze isplate unaprijed sam od osiguranja za nezaposlene dobijao pune dnevnice. Prošle sedmice sam dobio odluku invalidskog osiguranja u skladu s kojom retroaktivno od 1. juna 2024. imam pravo na pola invalidske penzije. Moram li sada vratiti novac osiguranju za nezaposlene?

Francesco Salerno: U principu ne. Osiguranje za nezaposlene će u prvom koraku obračunati dio uplaćenih dnevnica direktno s invalidskim osiguranjem. U drugom koraku će preostali dio regulisati direktno sa nadležnim penzionim osiguranjem. U vezi sa tim će Vas osiguranje za nezaposlene zamoliti da podnesete zahtjev penzionom osiguranju, kako bi ono moglo da provjeri imate li pravo na invalidsku penziju iz fonda BVG-a. Ukoliko ne učinite to rizikujete da Vam osiguranje za nezaposlene traži da vratite dio iznosa koji je trebalo da obračuna zajedno sa penzionim osiguranjem

(Work, 2.4.25)

Radim kao konobar i uslužio sam gosta koji je alergičan na pšenicu. Kao što je i uobičajeno, prilikom poručivanja sam obavijestio kuhinju o alergiji. Kada je na red došao desert – klasik naše kuće – nisam to učionio jer sam znao sastojke i već više puta sam ga servirao osobama s alergijom na pšenicu. Nisam znao da je kuhinja nedavno dopunila recept brašnom. Nakon konzumiranja gost je nažalost doživio anafilaktički šok i morala je doći hitna pomoć. Račun za hitnu pomoć od preko 1.800 franaka je gost poslao našem restoranu. Sada moja šefica želi da ja učestvujem u plaćanju računa. Moram li to?

Rahel Beyeler: Ne, u Vašem slučaju ne morate. Zakon zaista predviđa da zaposleni nadoknade štetu koju su nanijeli poslodavcu, bilo da je namjerno ili zbog nemara. Razmjere odgovornosti određuju se spram stepena zaduženja, pri čemu se u obzir uzimaju i poslovni rizik, stepen obrazovanja i stručna znanja koja su neophodna za posao. U slučaju blažeg nemara iznos odštete se drastično smanjuje, u slučaju posla u kom bi se i iskusnim radnicima dogodila greška u potpunosti se otpisuje. Na primjer, u poslovni rizik spada to što čak i veoma pažljivi i posvećeni konobari nekada razbiju tanjir. L-GAV za ugostiteljstvo izričito predviđa da zaposleni odgovaraju za lomljavu čaša i posuđa samo ukoliko su to učinili namjerno ili bili izuzetno nemarni. Isto tako se može desiti da usljed gužve tokom večeri neki gost dobije pogrešno jelo. Naravno, u slučaju alergije gostiju osoblje mora da uloži dodatne mjere opreza. Međutim, po mom mišljenju Vi ne snosite sami krivicu za ovu grešku. Kuhinja je izmijenila recept, a da Vas nije o tome obavijestila. To je znak da preduzeće nije dovoljno dobro organizovano. Za tako nešto odgovornost snosi poslodavac, dakle ona je ta koja mora da plati račun.

(Work, 10.4.25)

Zbog nesposobnosti za rad zbog bolesti, poslodavac mi je prekinuo radni odnos. Potom sam se u martu 2024. godine prijavio kod osiguranja za slučaj nezaposlenosti, sa ljekarskim uvjerenjem da moja radna sposobnost iznosi 20%. Iz osiguranja za slučaj nezaposlenosti su me obavijestili da su oni, ako sam radno sposoban najmanje 20% i već sam se prijavio za invalidsko osiguranje (IV), dužni da uplate akontaciju u IV, a da ja imam pravo na punu dnevnicu. Prošle sedmice sam dobio obavještenje od IV u kom je navedeno da je moj stepen invaliditeta 30% i da stoga nemam pravo na invalidsku penziju. Juče su me iz osiguranja za slučaj nezaposlenosti obavijestili da zbog IV naloga moraju uskladiti moju osiguranu zaradu sa preostalih 70 posto moje radne sposobnosti. Da li oni to smiju?

Francesco Salerno: Da, jer obaveza osiguranja za slučaj nezaposlenosti da uplati akontaciju prestaje u trenutku kada se uspostavi preostali kapacitet za zaradu. Prvobitno osigurana zarada je odgovarala zaradi koju ste mogli zaraditi bez zdravstvenih ograničenja. Zbog trajno narušenog zdravlja više ne možete ostvariti ovaj prihod. Kao rezultat toga, fond osiguranja za slučaj nezaposlenosti mora prilagoditi Vaš zahtjev na manji iznos. Ovo važi čak i u slučaju da nemate pravo na IV penziju.

(Work, 20.3.25)

Dolazim iz Tanzanije. Tamo sam radila kao kuvarica sve dok se nisam udala, a onda preselila u Švajcarsku. Prije nekoliko mjeseci bila sam u mogućnosti da preuzmem poziciju pomoćne kuvarice u jednom restoranu u Bernu. Kada sam počela da radim, bila sam veoma motivisana da doprinesem svojim vještinama i iskustvom u kuhinji. Ali nažalost, dodijeljivani su mi gotovo isključivo poslovi čišćenja. Čini mi se da je moj posao samo da brišem pod i perem suđe, dok moja koleginica iz Španije, koja tamo već neko vrijeme radi i takođe je zaposlena kao pomoćna kuvarica, priprema obroke. Kada sam se požalila svom šefu, rekao mi je da su ljudi poput mene potrebni samo za čišćenje. Pitam se da li je pod "ljudi poput mene" mislio na ljude moje boje kože. Šta mogu učiniti da se odbranim od ovoga?

Montaña Martín:Žalosno je što si morala proći kroz ova iskustva i važno je da ne prihvatiš ovako nepravedan tretman. Nažalost nerijetko dolazi do ovakve diskriminacije koja je često suptilna i oslikava se kroz nejednaku podjelu poslova. Ovo je očito slučaj rasizma i važno je da ne posmatraš diskriminaciju skrštenih ruku. Trebalo bi da tražiš otvoren razgovor sa svojim šefom. Budi spremna da detaljno opišeš zašto smatraš da si u nepovoljnom položaju i objasniš da bi željela da preuzmeš više odgovornosti u kuhinji i tako primjeniš svoje vještine i iskustvo. Članom 321d Obligacionog prava poslodavcu je dozvoljeno da daje opšta uputstva u vezi sa obavljanjem poslova i ponašanjem zaposlenih u preduzeću, ali nema pravo da svojim zaposlenima često ili isključivo dodijeljuje neprikladne poslove iz diskriminatornih razloga. U ovom slučaju, tvoj šef iz diskriminatornih razloga zloupotrebljava svoje pravo da daje uputstva. On krši načelo jednakog tretmana i loše se odnosi prema zaposlenom kako je to definisano u Čl. 28. Građanskog zakonika (ZGB) i članu 328. Obligacionog prava (OR). Ako se situacija nastavi ili se pogorša, razmisli i o preduzimanju pravnih mjera, jer se diskriminacija na radnom mjestu u Švajcarskoj kažnjava različitim zakonskim i ustavnim odredbama. Za to se možeš obratiti svom sindikatu ili specijaliziranom savjetodavnom centru. Za više informacija pogledaj: https://www.network-racism.ch/beratungsstellen.

Nedavno sam se uredno penzionisao i nažalost morao da primjetim da su moja AHV penzija i penzija iz penzionog fonda jedva dovoljne za život: Nikada nisam imao veliku platu i uvijek sam radio samo pola radnog vremena. Budući da me zdravlje još dobro služi, uz penziju bih želio potražiti i posao. Mogu li to iskoristiti za dopunu svoje buduće AHV penzije?

Myriam Muff: Da. Ako nakon redovnog odlaska u penziju nastavite raditi i imate prihod na koji se obračunavaju AHV doprinosi, možete jedanput zatražiti ponovni obračun starosne penzije. Na taj način možete ostvariti povećanje svoje penzije. Međutim, uzima se u obzir samo ostvareni dohodak koji podliježe doprinosima između mjeseca koji slijedi nakon normalne starosti za odlazak u penziju i mjeseca u kom punite 70 godina (ili do pet godina nakon dostizanja odgovarajuće starosti za odlazak u penziju za žene rođene prije 31. decembra 1963, čija se starost za odlazak u penziju postepeno povećava sa 64 na 65 godina u sklopu reforme AHV 21). Važna je i važeća neoporeziva naknada od 1.400 franaka mjesečno (16.800 franaka godišnje): Zarađeni prihod do tog iznosa ne podliježe AHV doprinosima. Međutim, od 1. januara 2024. osobe na koje se ovo odnosi mogu birati hoće li koristiti ovu naknadu ili ne. Za Vas to znači: Ako to ne učinite, plaćaćete više AHV doprinosa, što će kasnije pozitivno uticati na vašu AHV penziju. Važno je znati: Zahtjev za novi obračun penzije utiče samo na buduće isplate penzije i nije moguć retroaktivno.

Šta tačno moram da preduzmem da bi mi ponovo obračunali penziju?

Myriam Muff: Za ponovni obračun potrebno je ispuniti zahtjev 318.383 "Zahtjev za ponovni obračun starosne penzije prema godinama života" koji možete pronaći ovdje. Ovaj obrazac morate predati osiguranju za izjednačavanje i njegovim podružnicama ili putem stranice ahv-iv.ch. Možete sami izabrati trenutak za novi obračun. S obzirom na to da se ponovni obračun može tražiti samo jednom, trebalo bi da razmislite koliko dugo želite nastaviti sa radom nakon odlaska u penziju. Budući da ponovni obračun utiče samo na buduće isplate penzije i da se uzima u obzir samo period od najviše 5 godina nakon vašeg redovnog odlaska u penziju, ne bi trebalo da čekate da podnesete zahtjev za ponovni obračun. Naravno, možete ranije prestati s radom i tada predati zahtjev. Uračunajte određeno vrijeme obrade i podnesite zahtjev tri do četiri mjeseca prije željenog datuma novog obračunavanja.

(Work, 6.12.24

U našoj firmi trenutno moramo unijeti zahtjeve za godišnji odmor za 2025. godinu. Budući da imam djecu u školskom uzrastu, bitno mi je da mogu otići na odmor tokom školskih praznika. Može li mi poslodavac to zabraniti?

Rahel Beyeler: Ako sve strane ne nađu rješenje, poslodavac određuje datum godišnjeg odmora. Pritom mora uzeti u obzir želje zaposlenih u mjeri u kojoj se to poklapa s interesima firme. Kad god je to moguće, odmore treba rasporediti u vrijeme koje odgovara zaposlenima – u vašem slučaju, tokom raspusta koje imaju djeca. Takođe je potrebno uzeti u obzir lične potrebe drugih zaposlenih, kao što su želja za korišćenjem godišnjeg odmora nakon porodiljskog ili očinskog odsustva, učestvovanje na takmičenjima ili bavljenje hobijem vezanim za godišnja doba. Potrebno je izvagati svačiji interes, pri čemu u slučaju sumnje prednost ima interes poslodavca. Ako poslodavac ignoriše Vaš zahtjev za godišnjim odmorom, a da to ne opravdava interesom preduzeća, prekoračuje svoje pravo na određivanje termina godišnjeg odmora. Iako biste u ovom slučaju nakon neuspješne opomene mogli otići na odmor na svoju ruku, savjetujem Vam da budete oprezni. Ako Vas naknadno otpuste, u najboljem slučaju ćete dobiti obeštećenje, ali ćete ostati bez posla.

(Work, 23.1.25)

U našoj firmi je oduvijek bilo mnogo posla, i moja šefica mi je tokom godina prebacivala veliki dio. Nikad se nisam žalila, stajala sam na raspolaganju i vikendima, a tokom posljednje godine jedva da sam i mogla da uzmem odmor. A onda mi je sve to postalo previše i razboljela sam se – moja doktorica kaže da je riječ o tipičnom sindromu sagorijevanja (burnout-u). Posljednjih šest mjeseci sam na bolovanju i primam dnevnice osiguranja za slučaj bolesti. Sada mi je šefica uručila otkaz. Da li je to uopšte dozvoljeno tokom moje bolesti?

Rahel Beyeler:Da, to u principu jeste moguće. Zakon predviđa rokove u kojima to nije dozvoljeno, tzv. rokove za ozdravljenje. U tom periodu niko ne smije da Vas otpusti. U zavisnosti od trajanja radnog odnosa ovi rokovi mogu trajati od jednog do šest mjeseci. Mogu biti i duži, ukoliko je to propisano kolektivnim ugovorom (GAV-om): U najboljem slučaju ste zaštićeni od otkaza dokle god primate dnevnice osiguranja za slučaj bolesti ili nesreće. Međutim, ako su ti rokovi istekli, Vaša šefica smije da okonča radni odnos zbog bolesti koja utiče na radnu sposobnost.

Da li to važi i za mene, ja sam se razboljela upravo zbog previše rada?

Rahel Beyeler: U Vašem slučaju otkaz vjerovatno nije regularan. Ukoliko Vam šefica konstantno daje previše posla, a ne omogućava Vam vrijeme za odmor, ona krši obavezu brige o zaposlenima u skladu sa Čl. 328 obligacionog prava. Ako Vam uruči otkaz zbog bolesti koju je najvećim dijelom prouzrokovala ona, riječ je o kršenju prava po Čl. 336 obligacionog prava. Zbog toga od šefice možete da tražite odštetu u vrijednosti do šest mjesečnih plata. Međutim, sam otkaz jeste važeči. Ako sada pred sudom budete tražili odštetu, moraćete da donesete dokaze da je došlo do zloupotrebe. To znači da morate da dokažete da ste se ozbiljno razboljeli zbog prevelikog opterećenja poslom, a da je Vaša šefica znala da se nalazite pod velikim pritiskom. Zbog toga je važno na vrijeme obavijestiti poslodavce o preopterećenosti. Naposlijetku morate pred sudom dokazati i da ste otkaz dobili zbog bolesti, a ne iz nekog drugog razloga. Dakle, u praksi nije tako jednostavno dokazati primjer zloupotrebe zakona u slučaju dobijanja otkaza.

(Work, 7.11.24)

Imam novi posao u maloj firmi u centru grada. Tamo postoji prostorija za pauze, kao i malo unutrašnje dvorište. U tom dvorištu je pušenje zabranjeno. Ne razumijem uopšte zašto ne smijem da pušim na svježem vazduhu u dvorišu, nego umjesto toga moram da izlazim na trotoar – preduzeće ne posjeduje nikakav drugi otvoreni prostor i nalazi se u velikoj, glasnoj ulici. Da li moja šefica zaista smije da zabrani pušenje u unutrašnjem dvorištu.

Myriam Muff: Da. Obligaciono pravo predviđa pravo na odlučivanje poslodavca. U okviru tog prava poslodavac može da uvodi posebna pravila i kada je riječ o izvođenju posla, i kada je riječ o ponašanju u firmi. Odluka o zabrani pušenja na prostoru koji zauzima firma, te samim tim i u unutrašnjem dvorištu, legitimna je odluka. S obzirom na to da pored tog unutrašnjeg dvorišta postoji još samo jedan zatvoren prostor za pauze, ali ne i odvojen prostor napolju u kom bi mogli da budu nepušači, odluka je sasvim opravdana, jer bi u suprotnom pušači na otvorenom smetali nepušačima, te bi ovi bili gotovo diskriminisani.

(Work, 19.9.24)

Nakon što sam dobio otkaz od nekadašnjeg poslodavca prijavio sam se na biro kako bih pronašao novi posao, a kod osiguranja za nezaposlene sam podnio zahtjev za naknadu u slučaju nezaposlenosti. Kako sam poslije dva mjeseca pronašao novi posao, odjavio sam se sa biroa. Mjesec dana kasnije dobio sam naredbu od osiguranja za nezaposlene u kojoj piše da mi se obustavlja isplata naknade jer sam sam odgovoran za sopstvenu nezaposlenost. Zbog odjave nisu mogli da odvoje taj novac od ostatka, te su morali da mi ga isplate, i posljedica toga je da ja moram da vratim dio novca od naknade za nezaposlene. Smiju li oni to?

Francesco Salerno: Da, osiguranje za nezaposlene smije da retroaktivno uvede obustavu tako što će tražiti da im vratite dotad uplaćene naknade. Ovo je slučaj kada proces razjašnjavanja sopstvene krivice za nezaposlenost nije završen prije prijave, a obustava isplate nije moguća zbog drugih tekućih uplata. Važno je da osiguranje ovu naredbu izda u roku od šest mjeseci. Rok počinje prvog dana nakon okončanja radnog odnosa. Ukoliko se ne slažete sa naredbom, potrebno je da u roku od 30 dana od primanja iste uložite prigovor, čak i ako ste odjavljeni.

2019. sam pronašao posao na određeno vrijeme u Bernu i preselio se iz Irske u Švajcarsku. Dobio sam B dozvolu za EU/EFTA, koja je istekla 2024. godine, ali je potom i produžena. U međuvremenu sam pronašao radno mjesto na neodređeno i želim da ostanem u Švajcarskoj jer sam ovdje upoznao i svoju životnu saputnicu. Jedna koleginica iz Italije mi je rekla da je nakon 5 godina boravka dobila C dozvolu, dakle boravišnu dozvolu. Jesam li i ja imao pravo na C dozvolu nakon 5 godina provedenih ovdje?

Marina Wyss: Ne, nemate pravo. Vi ste državljanin Irske. S obzirom na to da je Irska zemlja članica EU/EFTA, Vaš status definiše sporazum o slobodnom kretanju koji je Švajcarska sklopila sa EU. U slučaju ugovora o radu koji traju najmanje 365 dana u principu se izdaje B dozvola. Švajcarske institucije Vam mogu izdati C dozvolu nakon 10 godina legalnog boravka u državi, ukoliko ste u posljednjih 5 godina neprekidno imali B dozvolu. Kako zakon ističe riječ “moći”, procjenu u ovom slučaju donose institucije, pri čemu se posebno provjerava koliko je osoba integrisana u društvo. U slučaju Vaše prijateljice iz Italije je polazište drugačije: Švajcarska je s Italijom sklopila dodatni sporazum, Sporazum o boravištu. Ukoliko su uspunjeni preduslovi koje on predviđa, italijanski državljani već nakon 5 godina mogu dobiti C dozvolu (kao i švajcarski državljani u Italiji).

Iz poslovnih razloga sam se 2023. iz Srbije doselila u Švajcarsku. Pronašla sam posao u jednom međunarodnom koncernu, a ugovor mi je bio ograničen na godinu dana. Međutim, u međuvremenu sam zbog dobrog poznavanja engleskog jezika našla novi posao na kom imam ugovor na neodređeno. Međutim, služba za migracije će mi B dozvolu produžiti samo za godinu dana. Zar nemam pravo na duže trajanje prebivališne dozvole, ili čak na boravišnu?

Marina Wyss:Ne, na Vas se kao građanku Srbije ne odnosi Sporazum o slobodnom kretanju sklopljen između Švajcarske i EU, a prebivališna dozvola se u principu ne izdaje na 5 godina. Osobe poput Vas, koje ne dolaze iz EU/EFTA zemalja, nazivaju se stanovnicima trećih zemalja. One dozvolu za rad u Švajcarskoj dobijaju pod jako strogim uslovima, pri čemu je Vaš poslodavac morao da podnese zahtjev za to u službi za migracije. Uz to je broj ovih radnih mjesta ograničen. Zakon kaže da se u slučaju produžavanja prebivališne dozvole u obzir uzima i to koliko je osoba integrisana. Ukoliko govorite samo engleski, ali ne i njemački, to bi mogao biti razlog za ograničavanje trajanja dozvole. Da biste dobili boravišnu dozvolu morate živjeti u Švajcarskoj 10 godina.

(Work, 10.10.24)

 Imam obavezu plaćanja poreza od prihoda i poslodavac mi je svakog mjeseca od plate odbijao izvjesnu sumu u tu svrhu. Međutim, on taj iznos nije proslijeđivao kantonalnoj poreskoj administraciji. Sada oni traže da im ja vratim taj novac. Imaju li pravo na to?

Federica Colella: Ne. Za uplatu poreza na prihod je odgovoran poslodavac. To je regulisano Zakonom o usklađivanju direktnih poreza kantona i opština (StHG) i Zakonom o direktnom saveznom porezu (DBG). Za proslijeđivanje poreza na prihod nadležnoj instituciji poslodavac ima i proviziju.

Samo ako poslodavac nije uplaćivao dovoljno, ili pak nimalo novca, a nadležna institucija nije u mogućnosti da naknadno potražuje taj porez od dužnika, može doći do toga da poreski obveznik mora da nadoknadi porez na prihod. Pored toga treba imati na umu da je poslodavac kriv za utaju poreza ukoliko je novac od poreza na prihod zaposlenog zadržao, umjesto da ga proslijedi poreskoj upravi.

(Work, 18.7.24)

Radio sam za jednog poljoprivrednika. Ubrzo nakon početka rada sam doživio tešku nesreću na traktoru. Morao sam da ostanem u bolnici danima i dugo nisam bio sposoban za rad. Takođe sam nažalost saznao da me je taj poljoprivrednik zaposlio bez prijave. To konkretno znači da nisam bio prijavljen ni na jedno osiguranje. Imam li uprkos tome pravo na naknadu na osnovu Zakona o osiguranju u slučaju nesreće (UVG)?

Federica Colella:Da. Svaka osoba koja radi u Švajcarskoj ima kod svog poslodavca obavezno osiguranje u slučaju nesreće. Ukoliko osoba radi najmanje osam sati sedmično, osigurana je i u slučaju nesreće koja se ne dogodi na radnom mjestu. Osiguranje na osnovu UVG-a posebno pokriva troškove medicinskog zbrinjavanja bez učešća pacijenta, kao i dio zarade koja je izostala zbog štete po zdravlje uzrokovane nesrećom. Neki zaposleni, na primjer u građevinskoj industriji, po zakonu su “automatski“ osigurani u osiguravajućoj kući Suva. U ovakvim slučajevima poslodavac svakog novog radnika mora da prijavi kod Suve. Čak i ako on to ne učini, radnik koji je doživio nesreću ima pravo da podnese zahjtev za naknadu troškova od strane Suve. U slučaju radnika za koje zakon ne predviđa “automatsko“ Suvino osiguranje, poslodavac je u obavezi da zaključi ugovor sa nekom drugom osiguravajućom kućom. Ukoliko to ne učini, ili ukoliko ne plaća premije, takozvano zamjensko UVG osiguranje isplaćuje zakonom predviđene naknade. Poljoprivrednici ne spadaju u “automatski” osigurane, tako da nesreću možete prijaviti zamjenskom osiguranju putem onlajn formulara. Na taj način možete dobiti i zakonom predviđene naknade.

Naravno, sve ovo ne znači da rad na crno sa sobom ne nosi rizike. Naprotiv, u zavisnosti od konkretnog slučaja može imati i ozbiljne posljedice, i po poslodavca, i po zaposlenog.

(Work, 18.7.24)

Prije nekoliko mjeseci sam imao nesreću. Trenutno primam dnevnice osiguranja u slučaju nesreće i nadam se da će moje povrede u potpunosti zacijeliti i da ću moći ponovo da se bavim svojim poslom. Ali šta ako se to ne dogodi? Da li ću onda dobijati penziju od osiguranja u slučaju nesreće, i ako da, od kada?

Myriam Muff: 

Da, u tom slučaju biste imali pravo na penziju. Da biste mogli da je dobijete potreban je oporavak nedovoljan za obavljanje radne djelatnosti. Osoba bez sposobnosti za rad je ona koja uprkos liječenju i pokušaju inkluzije, na primjer nakon nesreće na radu, i dalje nije u stanju da obavlja svoj posao. Da li ćete penziju dobiti i koliko će ona iznosti zavisi od tzv. stepena invaliditeta. Pritom je važno znati da se invaliditet definiše iz ekonomske, a ne medicinske perspektive. Analizira se kolike prihode biste mogli da ostvarite na tržištu rada, dakle na nekom teoretskom radnom mjestu, nevezano za to da li takvo mjesto postoji ili ne. Rezultat te analize su tzv. invalidna primanja. Primanja koja ste mogli da ostvarite bez štete po zdravlje koju ste imali nazivaju se “validna primanja”. Stepen invaliditeta se računa na osnovu procentualnog odnosa invalidnih i validnih primanja. Dok invalidsko osiguranje penziju odobrava tek kada je stepen invaliditeta veći od 40%, osiguranje u slučaju nesreće penziju isplaćuje već od 10%. Penzija se računa na osnovu 80% osigurane zarade, dakle plate koju ste dobijali tokom godine koja je prethodila nesreći. Nakon toga se u skladu sa stepenom invaliditeta obračunava visina penzije.

(Work, 11.7.24)

Imam 60 godina i iz ličnih razloga sam dao otkaz. Trenutno vagam koje su mi opcije i razmatram mogućnost ranog odlaska u penziju drugog stuba. Međutim, prijavio bih se i kao nezaposleno lice i potražio novi posao jer mi sama penzija mog penzionog osiguranja neće biti dovoljna. Jedan prijatelj mi je ukazao na to da u tom slučaju ne bih mogao da dobijem naknadu za nezaposlene. Da li je to tačno?

NATASA JEVDENIC: Ne, to više ne funkcioniše tako. Zakonske odredbe su se promijenile sa dolaskom AHV reforme 1. januara 2024. Od ove godine prevremeni odlazak u penziju drugog stuba ili AHV-a ne isključuje pravo na naknadu za nezaposlene. Osiguranje za nezaposlene u toj situaciji provjerava da li su ispunjeni preduslovi za dobijanje naknade. Iznos naknade drugog stuba i/ili AHV-a se u tom slučaju u potpunosti odbijaju od mjesečne naknade za nezaposlene. Ukoliko je naknada veća nego penzija, isplaćuje se naknada. Ukoliko je naknada manja od penzije, ne isplaćuje se. Penzija drugog stuba i prevremena isplata AHV-a se sabiraju. (Work, 30.5.24)

Po zanimanju sam stolar. U januaru sam dobio grip i doktor mi je prepisao nedelju dana strogog mirovanja. Kada sam na kraju mjeseca provjeravao obračun radnih sati, primjetio sam da sam 8,3 sati u minusu. Takođe sam vidio da mi je isplaćeno samo 80% plate. Kada sam se raspitao u kadrovskoj službi, objasnili su mi da imam osiguranje koje predviđa dnevnice zdravstvenog osiguranja, ali da se one u skladu sa GAV-om isplaćuju tek od drugog dana odsustva. Zbog toga mi sati prvog radnog dana nisu obračunati, a od drugog dana poslodavac treba da mi isplaćuje samo 80% zarade. Da li je to tačno? 

Marina Wyss: Da. U kolektivnom ugovoru za branšu stolarstva je navedeno da poslodavac radnicima na koje se odnosi GAV mora da obezbedi kolektivno osiguranje u slučaju da nisu sposobni za rad. Jedna dnevnica ide na teret radnika. Sa isplatom plate se nastavlja tek od drugog dana, tako je izričito navedeno u GAV-u. To znači da prvi dan ide na teret radnika. Ukoliko su radnici duži period bolesni, osiguranje isplaćuje dnevnice za otprilike dvije godine (720 dana). Bez konkretne odredbe u GAV-u poslodavac mora da isplaćuje platu u punom iznosu i to već od prvog dana, ali za mnogo manji vremenski period. (Work, 22.5.24)