Savjeti

Nakon što sam dobio otkaz od nekadašnjeg poslodavca prijavio sam se na biro kako bih pronašao novi posao, a kod osiguranja za nezaposlene sam podnio zahtjev za naknadu u slučaju nezaposlenosti. Kako sam poslije dva mjeseca pronašao novi posao, odjavio sam se sa biroa. Mjesec dana kasnije dobio sam naredbu od osiguranja za nezaposlene u kojoj piše da mi se obustavlja isplata naknade jer sam sam odgovoran za sopstvenu nezaposlenost. Zbog odjave nisu mogli da odvoje taj novac od ostatka, te su morali da mi ga isplate, i posljedica toga je da ja moram da vratim dio novca od naknade za nezaposlene. Smiju li oni to?

Francesco Salerno: Da, osiguranje za nezaposlene smije da retroaktivno uvede obustavu tako što će tražiti da im vratite dotad uplaćene naknade. Ovo je slučaj kada proces razjašnjavanja sopstvene krivice za nezaposlenost nije završen prije prijave, a obustava isplate nije moguća zbog drugih tekućih uplata. Važno je da osiguranje ovu naredbu izda u roku od šest mjeseci. Rok počinje prvog dana nakon okončanja radnog odnosa. Ukoliko se ne slažete sa naredbom, potrebno je da u roku od 30 dana od primanja iste uložite prigovor, čak i ako ste odjavljeni.

2019. sam pronašao posao na određeno vrijeme u Bernu i preselio se iz Irske u Švajcarsku. Dobio sam B dozvolu za EU/EFTA, koja je istekla 2024. godine, ali je potom i produžena. U međuvremenu sam pronašao radno mjesto na neodređeno i želim da ostanem u Švajcarskoj jer sam ovdje upoznao i svoju životnu saputnicu. Jedna koleginica iz Italije mi je rekla da je nakon 5 godina boravka dobila C dozvolu, dakle boravišnu dozvolu. Jesam li i ja imao pravo na C dozvolu nakon 5 godina provedenih ovdje?

Marina Wyss: Ne, nemate pravo. Vi ste državljanin Irske. S obzirom na to da je Irska zemlja članica EU/EFTA, Vaš status definiše sporazum o slobodnom kretanju koji je Švajcarska sklopila sa EU. U slučaju ugovora o radu koji traju najmanje 365 dana u principu se izdaje B dozvola. Švajcarske institucije Vam mogu izdati C dozvolu nakon 10 godina legalnog boravka u državi, ukoliko ste u posljednjih 5 godina neprekidno imali B dozvolu. Kako zakon ističe riječ “moći”, procjenu u ovom slučaju donose institucije, pri čemu se posebno provjerava koliko je osoba integrisana u društvo. U slučaju Vaše prijateljice iz Italije je polazište drugačije: Švajcarska je s Italijom sklopila dodatni sporazum, Sporazum o boravištu. Ukoliko su uspunjeni preduslovi koje on predviđa, italijanski državljani već nakon 5 godina mogu dobiti C dozvolu (kao i švajcarski državljani u Italiji).

Iz poslovnih razloga sam se 2023. iz Srbije doselila u Švajcarsku. Pronašla sam posao u jednom međunarodnom koncernu, a ugovor mi je bio ograničen na godinu dana. Međutim, u međuvremenu sam zbog dobrog poznavanja engleskog jezika našla novi posao na kom imam ugovor na neodređeno. Međutim, služba za migracije će mi B dozvolu produžiti samo za godinu dana. Zar nemam pravo na duže trajanje prebivališne dozvole, ili čak na boravišnu?

Marina Wyss:Ne, na Vas se kao građanku Srbije ne odnosi Sporazum o slobodnom kretanju sklopljen između Švajcarske i EU, a prebivališna dozvola se u principu ne izdaje na 5 godina. Osobe poput Vas, koje ne dolaze iz EU/EFTA zemalja, nazivaju se stanovnicima trećih zemalja. One dozvolu za rad u Švajcarskoj dobijaju pod jako strogim uslovima, pri čemu je Vaš poslodavac morao da podnese zahtjev za to u službi za migracije. Uz to je broj ovih radnih mjesta ograničen. Zakon kaže da se u slučaju produžavanja prebivališne dozvole u obzir uzima i to koliko je osoba integrisana. Ukoliko govorite samo engleski, ali ne i njemački, to bi mogao biti razlog za ograničavanje trajanja dozvole. Da biste dobili boravišnu dozvolu morate živjeti u Švajcarskoj 10 godina.

(Work, 10.10.24)

 Imam obavezu plaćanja poreza od prihoda i poslodavac mi je svakog mjeseca od plate odbijao izvjesnu sumu u tu svrhu. Međutim, on taj iznos nije proslijeđivao kantonalnoj poreskoj administraciji. Sada oni traže da im ja vratim taj novac. Imaju li pravo na to?

Federica Colella: Ne. Za uplatu poreza na prihod je odgovoran poslodavac. To je regulisano Zakonom o usklađivanju direktnih poreza kantona i opština (StHG) i Zakonom o direktnom saveznom porezu (DBG). Za proslijeđivanje poreza na prihod nadležnoj instituciji poslodavac ima i proviziju.

Samo ako poslodavac nije uplaćivao dovoljno, ili pak nimalo novca, a nadležna institucija nije u mogućnosti da naknadno potražuje taj porez od dužnika, može doći do toga da poreski obveznik mora da nadoknadi porez na prihod. Pored toga treba imati na umu da je poslodavac kriv za utaju poreza ukoliko je novac od poreza na prihod zaposlenog zadržao, umjesto da ga proslijedi poreskoj upravi.

(Work, 18.7.24)

Radio sam za jednog poljoprivrednika. Ubrzo nakon početka rada sam doživio tešku nesreću na traktoru. Morao sam da ostanem u bolnici danima i dugo nisam bio sposoban za rad. Takođe sam nažalost saznao da me je taj poljoprivrednik zaposlio bez prijave. To konkretno znači da nisam bio prijavljen ni na jedno osiguranje. Imam li uprkos tome pravo na naknadu na osnovu Zakona o osiguranju u slučaju nesreće (UVG)?

Federica Colella:Da. Svaka osoba koja radi u Švajcarskoj ima kod svog poslodavca obavezno osiguranje u slučaju nesreće. Ukoliko osoba radi najmanje osam sati sedmično, osigurana je i u slučaju nesreće koja se ne dogodi na radnom mjestu. Osiguranje na osnovu UVG-a posebno pokriva troškove medicinskog zbrinjavanja bez učešća pacijenta, kao i dio zarade koja je izostala zbog štete po zdravlje uzrokovane nesrećom. Neki zaposleni, na primjer u građevinskoj industriji, po zakonu su “automatski“ osigurani u osiguravajućoj kući Suva. U ovakvim slučajevima poslodavac svakog novog radnika mora da prijavi kod Suve. Čak i ako on to ne učini, radnik koji je doživio nesreću ima pravo da podnese zahjtev za naknadu troškova od strane Suve. U slučaju radnika za koje zakon ne predviđa “automatsko“ Suvino osiguranje, poslodavac je u obavezi da zaključi ugovor sa nekom drugom osiguravajućom kućom. Ukoliko to ne učini, ili ukoliko ne plaća premije, takozvano zamjensko UVG osiguranje isplaćuje zakonom predviđene naknade. Poljoprivrednici ne spadaju u “automatski” osigurane, tako da nesreću možete prijaviti zamjenskom osiguranju putem onlajn formulara. Na taj način možete dobiti i zakonom predviđene naknade.

Naravno, sve ovo ne znači da rad na crno sa sobom ne nosi rizike. Naprotiv, u zavisnosti od konkretnog slučaja može imati i ozbiljne posljedice, i po poslodavca, i po zaposlenog.

(Work, 18.7.24)

Prije nekoliko mjeseci sam imao nesreću. Trenutno primam dnevnice osiguranja u slučaju nesreće i nadam se da će moje povrede u potpunosti zacijeliti i da ću moći ponovo da se bavim svojim poslom. Ali šta ako se to ne dogodi? Da li ću onda dobijati penziju od osiguranja u slučaju nesreće, i ako da, od kada?

Myriam Muff: 

Da, u tom slučaju biste imali pravo na penziju. Da biste mogli da je dobijete potreban je oporavak nedovoljan za obavljanje radne djelatnosti. Osoba bez sposobnosti za rad je ona koja uprkos liječenju i pokušaju inkluzije, na primjer nakon nesreće na radu, i dalje nije u stanju da obavlja svoj posao. Da li ćete penziju dobiti i koliko će ona iznosti zavisi od tzv. stepena invaliditeta. Pritom je važno znati da se invaliditet definiše iz ekonomske, a ne medicinske perspektive. Analizira se kolike prihode biste mogli da ostvarite na tržištu rada, dakle na nekom teoretskom radnom mjestu, nevezano za to da li takvo mjesto postoji ili ne. Rezultat te analize su tzv. invalidna primanja. Primanja koja ste mogli da ostvarite bez štete po zdravlje koju ste imali nazivaju se “validna primanja”. Stepen invaliditeta se računa na osnovu procentualnog odnosa invalidnih i validnih primanja. Dok invalidsko osiguranje penziju odobrava tek kada je stepen invaliditeta veći od 40%, osiguranje u slučaju nesreće penziju isplaćuje već od 10%. Penzija se računa na osnovu 80% osigurane zarade, dakle plate koju ste dobijali tokom godine koja je prethodila nesreći. Nakon toga se u skladu sa stepenom invaliditeta obračunava visina penzije.

(Work, 11.7.24)

Imam 60 godina i iz ličnih razloga sam dao otkaz. Trenutno vagam koje su mi opcije i razmatram mogućnost ranog odlaska u penziju drugog stuba. Međutim, prijavio bih se i kao nezaposleno lice i potražio novi posao jer mi sama penzija mog penzionog osiguranja neće biti dovoljna. Jedan prijatelj mi je ukazao na to da u tom slučaju ne bih mogao da dobijem naknadu za nezaposlene. Da li je to tačno?

NATASA JEVDENIC: Ne, to više ne funkcioniše tako. Zakonske odredbe su se promijenile sa dolaskom AHV reforme 1. januara 2024. Od ove godine prevremeni odlazak u penziju drugog stuba ili AHV-a ne isključuje pravo na naknadu za nezaposlene. Osiguranje za nezaposlene u toj situaciji provjerava da li su ispunjeni preduslovi za dobijanje naknade. Iznos naknade drugog stuba i/ili AHV-a se u tom slučaju u potpunosti odbijaju od mjesečne naknade za nezaposlene. Ukoliko je naknada veća nego penzija, isplaćuje se naknada. Ukoliko je naknada manja od penzije, ne isplaćuje se. Penzija drugog stuba i prevremena isplata AHV-a se sabiraju. (Work, 30.5.24)

Po zanimanju sam stolar. U januaru sam dobio grip i doktor mi je prepisao nedelju dana strogog mirovanja. Kada sam na kraju mjeseca provjeravao obračun radnih sati, primjetio sam da sam 8,3 sati u minusu. Takođe sam vidio da mi je isplaćeno samo 80% plate. Kada sam se raspitao u kadrovskoj službi, objasnili su mi da imam osiguranje koje predviđa dnevnice zdravstvenog osiguranja, ali da se one u skladu sa GAV-om isplaćuju tek od drugog dana odsustva. Zbog toga mi sati prvog radnog dana nisu obračunati, a od drugog dana poslodavac treba da mi isplaćuje samo 80% zarade. Da li je to tačno? 

Marina Wyss: Da. U kolektivnom ugovoru za branšu stolarstva je navedeno da poslodavac radnicima na koje se odnosi GAV mora da obezbedi kolektivno osiguranje u slučaju da nisu sposobni za rad. Jedna dnevnica ide na teret radnika. Sa isplatom plate se nastavlja tek od drugog dana, tako je izričito navedeno u GAV-u. To znači da prvi dan ide na teret radnika. Ukoliko su radnici duži period bolesni, osiguranje isplaćuje dnevnice za otprilike dvije godine (720 dana). Bez konkretne odredbe u GAV-u poslodavac mora da isplaćuje platu u punom iznosu i to već od prvog dana, ali za mnogo manji vremenski period. (Work, 22.5.24)

Na ovo radno mjesto sam došla prije dvije godine. Zbog manjka radne snage u ovoj branši šefica mi je obećala gratifikaciju u iznosu od 5.000 franaka ako ne dam otkaz prije 31. decembra 2023, što je dogovoreno i pismenim putem. Međutim, krajem 2023. sam dobila samo 4.000 franaka, iako je radni odnos bio u toku. Kada sam se tim povodom obratila svom šefu, rekao mi je da gratifikacija zavisi od procjene poslodavca i da zbog loše situacije sa firmom nije moguće da mi se isplati dodatna mjesečna plata. Da li je to tačno?

Myriam Muff: Ne. Jeste tačno da gratifikacija u određenoj mjeri zavisi od volje poslodavca. Gratifikacija je posebna vrsta naknade koju poslodavci isplaćuju u posebnim prilikama, kao što su Božić ili kraj poslovne godine. Od plate se razlikuje po tome da se isplaćuje kao dodatak plati, kao i po tome da je poslodavac daje dobrovoljno. To je na primjer slučaj kada iznos gratifikacije zavisi od kvaliteta radnog učinka, razvoja posla ili od nekih drugih kriterijuma koje je slobodnom voljom odredio poslodavac. U Vašem slučaju Vam je za vjernost firmi dato obećanje da ćete dobiti unaprijed utvrđen i dogovoren iznos – i to nezavisno od razvoja posla. Iznos koji je unaprijed dogovoren i utvrđen se u skladu sa odredbama Saveznog suda ne može okarakterisati kao gratifikacija. Zbog toga Vam šefica nepobitno duguje tih 5.000 franaka. Dakle, riječ je o plati, a ne o gratifikaciji na osnovu njene procjene. (Work, 08.03.2024)

Već duži period sam na 50% bolovanja i zbog toga sam izgubio stalno radno mjesto. Prijavio sam se kod osiguranja za nezaposlene. Istovremeno je trajao postupak kod invalidskog osiguranja. Osiguranje za nezaposlene mi je isplaćivalo normalan iznos dok nije došla odluka invalidskog osiguranja. Stepen invaliditeta je 35%, invalidsku penziju nemam, a osiguranje za nezaposlene mi zbog stepena invaliditeta dodatno smanjuje isplate. Pa kako je to moguće?

Natasa Jevdenić: Nažalost tako je. Ukoliko bolesna osoba podnese zahtjev za isplatu od osiguranja za nezaposlene, a pritom je spremna i sposobna da radi 20% obima posla, osiguranje za nezaposlene ima obavezu isplate unaprijed. To znači da tokom procesa za invalidsko osiguranje osiguranje za nezaposlene mora da isplaćuje pun iznos, kao što je to i bilo u Vašem slučaju. Ukoliko se zatim tokom procesa retroaktivno ustanovi stepen invaliditeta, osigurana zarada se mora prilagoditi preostaloj radnoj sposobnosti. To se dešava nezavisno od toga da li ustanovljeni stepen invaliditeta omogućava pravo na penziju ili ne. Osiguranje za nezaposlene pokriva manjak koji je nastao uslijed dobijanja otkaza, ali ne i manjak koji je nastao zbog gubitka radne sposobnosti. Zbog toga Vam je na osnovu stepena invaliditeta od 35% radna sposobnost smanjena na 65%.

(Work, 04.04.204)

Nezaposlen sam i istovremeno čekam na odluku invalidskog osiguranja. Osiguranje za nezaposlene je kao preduslov postavilo da imam najmanje 20% radne sposobnosti. Neko vrijeme je to i bilo moguće. Nažalost, poslije nekoliko mjeseci moja bolest se vratila i posljednja tri mjeseca sam ponovo na 100% bolovanja. Osiguranje za nezaposlene mi je vršilo isplate još jedan mjesec, a poslije toga više ne. Smije li to?

Natasa Jevdenić: Da, smije. Kao što je u prethodnom odgovoru već napisano, radna sposobnost i spremnost da se radi najmanje 20% obima posla su preduslovi za isplatu punog iznosa osiguranja za nezaposlene tokom procesa za invalidsko osiguranje. Ukoliko je osiguranik zbog bolesti potpuno nesposoban za rad, na snagu stupaju odredbe Zakona o osiguranju za nezaposlene. Njima je predviđeno da osiguranje za nezaposlene isplaćuje pun iznos najkasnije do 30. kalendarskog dana od početka radne nesposobnosti uzrokovane bolešću. Nakon toga se isplate mogu vršiti tek kada se ponovo javi radna sposobnost od najmanje 20%. Zbog toga je ispravno što je osiguranje za nezaposlene svoje isplate ograničilo na mjesec dana. (Work, 4.4.24)

U mom ugovoru piše da je moje radno mjesto u gradu Cirihu. Živim u aglomeraciji Ciriha i dosad mi je bilo jasno da mi se put do posla ne uračunava u radno vrijeme. Međutim, moja šefica ima ogranak firme u Bernu. Kako je tamo trenutno manjak osoblja, sljedećeg mjeseca ću morati da radim u Bernu. Da li će mi se duže vrijeme putovanja na posao uračunavati u radno vrijeme?

Myriam Muff: Da. Put do posla se u principu ne smatra radnim vremenom, ali jedan od izuzetaka jeste Vaša situacija u kojoj morate da radite van Vašeg uobičajenog radnog mjesta, čime Vam se put do posla produžava. U Vašem slučaju to znači da će Vam se razlika između trajanja dosadašnjeg puta do posla i novog puta do posla u ogranak u Bernu tokom sljedećeg mjeseca uračunavati u radno vrijeme. Pored toga će šefica u skladu s Obligacionim pravom morati da Vam isplati dodatne troškove koji će nastati usljed te izmjene (npr. voznu kartu).  (Work, 8.3.24)

Rođena sam 1962. i sa 64 godine i 6 mjeseci imam referentnu starost za odlazak u penziju. Nakon reforme AHV 21 pripadam prelaznoj generaciji. Moja zaposlena ćerka je za Božić objavila da čeka dijete. Planira da nakon porodiljskog odsustva ponovo radi puno radno vrijeme. Rado bih se brinula o unučetu kada moja ćerka počne ponovo da radi. Raspitala sam se kod osiguranja da li bi trebalo da se penzionišem prije vremena. Objasnili su mi da imam pravo da primanje dijela penzije. U zavisnosti od trenutka, došlo bi i do nešto manjeg smanjenja. Da li bih mogla da primam dio penzije prije vremena, a da uz to nastavim da radim dio radnog vremena?

Marina Wyss:  Da, radi se o novoj mogućnosti koja je uvedena sa stupanjem na snagu novog AHV zakonodavstva. Sada zaista možete da primate i samo dio penzije. Osiguranje će Vam obračunati različite opcije. Više informacija možete pronaći u ovim snimcima: rebrand.ly/videos-ahv. (Work, 16.2.24)

Moja sestra je prošle sedmice imala razgovor za posao bibliotekarke. Tom prilikom joj je postavljeno pitanje da li želi djecu. Smije li nadređeni da postavlja takva pitanja

Gilles Sciboz: Ne. Firma mora prikladnim pitanjima za kandidata da procjeni da li je pogodan za otvoreno radno mjesto. To znači da su dozvoljena samo pitanja koja su u direktnoj vezi sa radnim mjestom za koje je raspisan konkurs. Pitanja koja prevazilaze ove okvire u suprotnosti su sa Obligacionim pravom, koje predviđa da poslodavac smije da obradi samo one podatke o kandidatu koji se tiču njegove pogodnosti za radni odnos. Pitanja o zdravlju kandidatkinje ili potencijalnoj trudnoći dozvoljena su samo ukoliko zadaci koje posao predviđa ne mogu da se uklope sa zdravstvenim problemima ili postojećom trudnoćom. Tako je na primjer moguće pitati kandidatkinju da li ima problema sa leđima ukoliko treba da nosi težak teret. Ili se nakon trudnoće raspitati o noćnom, opasnom ili napornom radu.

Pitanja o prethodnoj plati, bračnom statusu, prethodnom kažnjavanju (osim u slučaju kazni vezanih za krađu ako je u pitanju osoba koja treba da radi u finansijama, odnosno za drogu, ako osoba treba da radi u bolnici sa opijatima), zdravstvenim problemima, seksualnoj orijentaciji ili religiji su zabranjena.

To da li Vaša sestra želi djecu nema nikakve veze sa zadacima bibliotekarke. Zbog toga je pitanje nedopustivo. U ovom slučaju Vaša sestra može da iskoristi tzv. «pravo na laž u samoodbrani» i odgovori sa ne. (Work, 5.2.24)

AHV-AVS: Kada odlazim u penziju?

Ove godine punim 64 godine (1960. godište). Prošle godine mi je kadrovsko saopštilo da 2024. idem u penziju. Kada sam na pauzi radosno objavila da ove godine odlazim u penziju, kolege su mi rekle da to nije moguće. Jedna koleginica, koja nije mnogo mlađa od mene, rekla mi je da su njoj dali informaciju da tek sa 65 može da se penzioniše. Mogu li ja otići u penziju 2024?

Marina Wyss: Da, Vi pripadate posljednjoj generaciji žena koje sa navršene 64 godine dostižu starost za penziju. 25. septembra 2022. izglasana je Reforma AHV 21. Unia se borila protiv tog prijedloga jer je njime podignuta starosna granica za penziju za žene. Reforma je stupila na snagu 1. januara 2024. godine. Sada više ne govorimo o redovnoj starosti za odlazak u penziju, već o referentnoj starosti koja je i za muškarce i za žene pomjerena na 65 godina. Za prelaznu generaciju se referentna starost žena pomjera korak po korak, za po tri mjeseca godišnje. Više informacija, kao i savjetovanje u skladu sa Vašom situacijom možete dobiti od osiguranja. (Work, 16.2.24,prilagođeno )

Već nekoliko mjeseci primam naknadu za nezaposlene. Danas sam od osiguranja dobila obavještenje da moram vratiti preko 1.000 franaka. Prilikom obračuna moje osigurane zarade potkrala im se greška. Osiguranje za nezaposlene sada insistira na vraćanju novca. Međutim, to nije u redu, pa ne mogu ja tu ništa, oni su ti koji nisu radili kako treba. Moram li svejedno vratiti novac?

Natasa Jevdenić: Da, nažalost. Osiguranje za nezaposlene je u obavezi da ispravi grešku kada je nađe. Tačno je da Vi niste imali nikakvog udijela u tome, radi se o čistoj računskoj greški. Obračunata Vam je prevelika zarada, pa ste zbog toga dobili previše novca. Taj novac se naziva «nezakonski primljenim naknadama», što nema nikakve veze sa tim ko je grešku napravio, već samo i jedino sa tim sa dodijeljena naknada nije u skladu sa zakonskim propisima. Zbog toga je vraćanje novca formalnopravno ispravno rješenje. Osiguranje je u obavezi da uruči zahtjev za povrat novca, a Vi ste dužni da taj novac vratite.

Već duži period sam na 50% bolovanja i zbog toga sam izgubio stalno radno mjesto. Prijavio sam se kod osiguranja za nezaposlene. Istovremeno je trajao postupak kod invalidskog osiguranja. Osiguranje za nezaposlene mi je isplaćivalo normalan iznos dok nije došla odluka invalidskog osiguranja. Stepen invaliditeta je 35%, invalidsku penziju nemam, a osiguranje za nezaposlene mi zbog stepena invaliditeta dodatno smanjuje isplate. Pa kako je to moguće?

NEZAPOSLENOST: Zarada zavisi od djelatnosti. (Slika: Shutterstock)

Natasa Jevdenić: Nažalost tako je. Ukoliko bolesna osoba podnese zahtjev za isplatu od osiguranja za nezaposlene, a pritom je spremna i sposobna da radi 20% obima posla, osiguranje za nezaposlene ima obavezu isplate unaprijed. To znači da tokom procesa za invalidsko osiguranje osiguranje za nezaposlene mora da isplaćuje pun iznos, kao što je to i bilo u Vašem slučaju. Ukoliko se zatim tokom procesa retroaktivno ustanovi stepen invaliditeta, osigurana zarada se mora prilagoditi preostaloj radnoj sposobnosti. To se dešava nezavisno od toga da li ustanovljeni stepen invaliditeta omogućava pravo na penziju ili ne. Osiguranje za nezaposlene pokriva manjak koji je nastao uslijed dobijanja otkaza, ali ne i manjak koji je nastao zbog gubitka radne sposobnosti. Zbog toga Vam je na osnovu stepena invaliditeta od 35% radna sposobnost smanjena na 65%.

(Work, 4.4.24)

Invalidsko osiguranje je mom mužu priznalo djelimičnu penziju. Ona nam nije dovoljna da prehranimo našu četvoročlanu porodicu. Od rođenja prvog djeteta o oba djeteta (1, odnosno 3 godine) se brinem ja. Trenutno tražim posao, zasad bezuspješno. Pošto imamo premalo novca, javila sam se i u socijalnoj službi u našoj opštini. Socijalna radnica mi je savjetovala da se prijavim na biro (RAV) kako bih mogla da dobijam naknadu za nezaposlene dokle god tražim posao. Imam li pravo na naknadu za nezaposlene iako ne radim još od 2020. godine?

Marina Wyss: Da, sve dok ispunjavate sve preduslove, a posebno period u kom imate pravo na dodatak. Prijavom na biro otvarate tzv. vremenski rok tokom kog su u određenom periodu uplaćivani doprinosi. Po pravilu morate imati 12 mjeseci rada tokom posljednje dvije godine kako biste ostvarili pravo na naknadu za nezaposlene. Zakon za osiguranike koji su se posvetili odgajanju djece mlađe od deset godina previđa izuzetak: vremenski rok tokom kog su uplaćivani doprinosi odnosi se na prethodne četiri, a ne dvije godine. Rođenjem svakog sljedećeg djeteta rok se produžava. U Vašem slučaju važno je i to što je Vaš muž postao invalid. Zakon za te slučajeve predviđa i potpuno oslobađanje od vremenskog roka.(Work, 15.12.2023)

Tokom posljednje tri godine starala sam se o naše dvoje djece. Kada je moj muž dobio vrlo malo invalidsku penziju, prijavila sam se na biro. Srećom, odmah sam dobila posao sa djelimičnim radnim vremenom zbog manjka stručnog kadra. Činjenica je da sada imam neredovno radno vrijeme, ali moj muž sada ostaje kod kuće i preuzima brigu o djeci. Jedna komšinica mi je rekla da roditelji u ovakvim slučajevima mogu dobiti pomoć države. Da li je to tačno?

Marina Wyss: Da, možete da podnesete i više zahtjeva socijalnim osiguranjima. Vaš muž prima invalidsku penziju, zbog čega bi trebalo da od invalidskog osiguranja prima dodatne penzije za oba djeteta. Kako ste i Vi sada ponovo počeli da radite, preko svojih poslodavaca imate pravo na porodične dodatke. Pošto su djeca još uvijek mala, riječ je o najmanje 200 franaka dodatka po djetetu. Možete se prijaviti kod osiguranja u kantonu u kom živite. Važno je reći i da se iznos i vrste porodičnih dodataka razlikuju od kantona do kantona, zbog čega ćete možda imati pravo na veće dodatke. (Work, 15.12.2023)