Parlamentarci desnog centra su u Državnopolitičkoj komisiji Državnog savjeta (SPK-N) odbili Inicijativu za demokratiju i pragmatičan kontraprijedlog za olakšano dobijanje državljanstva za drugu generaciju. To sve uprkos potrebi da se nešto preduzme i potpuno odsječeno od realnosti.
21. januara 2026. je Državnopolitička komicija Državnog savjeta (SPK-N) diskutovala o našoj Inicijativi za demokratiju. Mala delegacija je pozvana da predstavi inicijativu i odgovori na pitanja članova komisije. Učestvovali su Agnese Zucca (kopredsjednica), Arbër Bullakaj (kopredsjednik) i Nadim Chammas (član odbora akcije Četiri četvrtine). Ja sam pozvan kao zamjenik. Kako su se sve troje pojavili, odabrao sam da ne uđem u zgradu Parlamenta, nego da ipak sačekam ispred. Bilo je to dugo čekanje. Kada je delegacija izašla iz zgrade, na licima im se vidjelo olakšanje.
Bila je to naporna sjednica, a pitanja djelimično bizarna. Posebno ona koja su postavljali političari SVP-a. Međutim, uspjeli smo. «Odgovorili smo na sva pitanja i ostali učtivi, čak i ako su ona bila provocirajuća i djelimično bizarna», može se čuti od sve troje. «Postigli smo naš cilj, a on je bio da se članovima komisije navedu prednosti Inicijative za demokratiju», kaže Arbër Bullakaj. U kafiću pored Parlamenta popili smo kafu i pojeli slatkiš dok smo razmišljali o tome kakvu će odluku donijeti. Pritom je bilo jasno da će građanski desni centar biti negativno nastrojen. Zbog toga se nismo ni iznenadili kada smo čuli rezultat. Iako četvrtina švajcarskog stanovništva nema švajcarski pasoš, a među njima mnogi koji su ovdje rođeni, ovdje rade, plaćaju poreze, a uprkos tome ne smiju da glasaju, komisija, baš kao i Državni savjet, ne želi da zna ništa o ovoj inicijativi. Odbili su je sa 17 naprema 8 glasova.
Većina komisije se plaši da će u slučaju usvajanja inicijative biti ugrožena «održiva integracija», «prihvatanje građanskog prava» kao i da će biti «institucionalnih posljedica za federalizam». Ipak, manjina komisija podržala je inicijativu jer jedinstvena pravila na nivou države povećavaju transparentnost, jednakost šansi i pristup političkim pravima.
Zahvaljujući zalaganju Arbëra, Nadima i Agnese imamo i tračak nade: «Komisija ipak vidi potrebu za regovanjem kad je riječ o dobijanju državljanstva, a posebno o rokovima boravka». Parlamentarnom inicijativom traži da opštinski rok boravka na državnom nivou iznosi 2-3 godine, kako bi se uzela u obzir sve veća mobilnost stanovništva. To nije revolucija, ali je dobar početak.
Sada je na redu da se Parlament pobrine za to da u građanskom pravu ne dolazi do samovoljnog federalizma. Odlukom komisije Inicijativa o demokratiji će vjerovatni već u martu biti u Državnom savjetu, a u novembru će o njoj glasati stanovništvo. Za Agnese Zucca nema dileme: «Da bi glas onih koji zagovaraju inicijativu u Parlamentu, a zatim i na glasanju bio dovoljno glasan i jasan, pokret mora nastaviti da raste.» Ona od svih ljudi koji podržavaju inicijativu traži da potpišu i dijele apel «Za pravedno dobijanje državljanstva bez samovolje».
Link za apel: Demokratie Volksinitiative (DE), Startseite - Democratie Initiative /FR), Startseite - Democrazia Iniziativa (IT)
Autor je član udruženja Akcija četiri četvrtine i od Inicijalnog komiteta