Teško je u bogatoj Švajcarskoj zamisliti plate koje su jedva dovoljne za preživljavanje, ali one su uprkos tome češća pojava nego što se to misli.
Razgovor sa Noémie Zurlinden, ekonomistkinjom Unije
Oko 300.000 ljudi u Švajcarskoj smatra se siromašnom radničkom klasom: Uprkos tome što imaju posao siromaštvo im prijeti ili ih pogađa. Bogata Švajcarska nije u stanju da spriječi siromaštvo među ljudima koji rade. Faktor rizika su veoma male plate.
Pola miliona zaposlenih prima malu platu, dakle manje od dvije trećine srednje plate iliti manje od 4.525 franaka puta dvanaest. Skoro dvije trećine od toga čine žene. Svaka peta osoba bez švajcarskog pasoša za svoj rad prima malu platu.
Prije svega u uslužnom sektoru i branšama sa velikim udjelom žena. U trgovini na malo se za svako četvrto radno mjesto prima mala plata, u branši čišćenja za svako treće, u ugostiteljstvu i branši frizera čak za svako drugo.
Dio objašnjenja je taj da mnoge od ovih branši spadaju u kategoriju njege. Male plate su odraz nedovoljnog vrednovanja njege uprkos njenom značaju za društvo. Uz to njega zahtijeva mnogo vremena i osoblja, što posljedično smanjuje plate.
Da, kolektivni ugovori sa definisanim minimalcima pružaju važnu zaštitu od pada plata, čak i kada postoji još prostora za poboljšanje. U logistici, kozmetičkoj branši i trgovini na malo, dakle branšama sa malim platama, ne postoji GAV koji se odnosi na cijelu državu ili branšu. Zbog toga su pored GAV-a zakonski minimalci od neprocjenjivog značaja.
Za razliku od na primjer Portulacije ili Španije, Švajcarska nema minimalac definisan na državnom nivou. Međutim, postoje zakonski minimalci u kantonima Nešatel, Jura, Tesin, Ženeva i Grad Bazel – sve njih izglasalo je stanovništvo ovih kantona. I u gradovima Cirihu, Vinterturu i Lucernu definisani su minimalci, a u brojnim drugim kantonima i gradovima predate su inicijative za uvođenje minimalca. U kantonima Pokrajina Bazel i Soloturn će se 9. februara glasati o uvođenju minimalne plate.
To je netačno. Naučne studije su pokazale, između ostalog i za Švajcarsku, da minimalne plate povećavaju najniže plate. S druge strane, jedva ili nimalo ne utiču na nezaposlenost.
Poslodavcima i njima bliskim krugovima. Neprestano pokušavaju da spriječe minimalce prigovorima, najskoriji slučajevi bili su u Cirihu i Vinterturu. A predlog Ettlin, koji je iznet u parlamentu, želi da ukine kantonalne minimalce tako što će prednost dati manjim minimalcima previđenim GAV-om.
Unia brani zakonske minimalce od ovih napada i protivi se usvajanju predloga Ettlin. Osobe s pravom glasa u Pokrajini Bazel i Soloturnu će moći i da 9. februara glasaju za uvođenje minimalne plate.