Možemo primjetiti da broj ljudi u našoj okolini koji su doživjeli infark raste. Zbog toga smo sa kardiološkinjom Nazan Walpoth razgovarali o uzrocima i mjerama koje se mogu preduzeti.
Da, u brojnim industrijskim zemljama, pa samim tim i u Švajcarskoj, proteklih godina se može primjetiti porast broja određenih srčanih oboljenja – posebno među ženama i osobama nižeg socioekonomskog statusa. Prema evidenciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), srčana oboljenja su još uvijek najčešći uzrok smrti širom svijeta. U Švajcarskoj godišnje od posljedica premine oko 20.000 osoba – to je oko 30% svih smrtnih slučajeva. Podaci pokazuju da ovo sve češće pogađa posebno mlađe žene (do 55 godina).
Uzroci su raznoliki, i medicinski i društveni:
Ta tema je veoma kompleksna. Infekcija Kovidom 19 zaista može da ošteti srce, na primjer upalom srčanog mišića (miokarditisom) ili trombozama (vektorske vakcine u Švajcarskoj se nisu koristile). Vakcina štiti od ovih rizika, posebno ranjivije grupe. Procjenjuje se da je rizik od vakcine mali, dok je nasljedna bolest, posebno kod ranjivijih pacijenata, povezana sa većim rizikom.
Miokarditis nakon vakcinisanja iRNK-vakcinama primjećen je prije svega kod mlađih muškaraca, bio je rijedak i po pravilu imao blag oblik. Podaci jasno pokazuju: Rizik od oštećenja srca je daleko veći usljed infekcije nego usljed vakcinisanja.
Važno je reći da kod ljudi u teškim životnim situacijama (stres, siromaštvo, pritisak od migracija) oboljevanje od Kovida 19 može biti dodatno opterećenje – i za srce.
Dr.med. Belinda Nazan Walpoth,
specijalistkinja kardiologije i članica FMH, poslanica kantonalne skupštine kantona Bern
Članica Fondacije kantona Bern za unapređenje porodične medicine